Kraj obiteljskog turizma? Mali hoteli više ne donose profit

Hrvatski turizam se oduvijek predstavlja kroz brojke i to ne bilo kakve, nego obično kroz rekorde, dvoznamenkaste stope rasta i time samo podgrijava status 'motora gospodarstva' koji je zaslužan za oko 20 posto BDP-a. Premda je ta posljednja tvrdnja u stvarnosti daleko od pojednostavljene slike koja se često plasira u javnosti, činjenica jest da se domaći turizam dominantno promatra kroz prizmu blještavila novih luksuznih resorta i agresivne ekspanzije globalnih hotelskih lanaca. 

Promjena trenda

Pritom se često zaboravlja da okosnicu hrvatskog turizma čine i mali obiteljski hoteli, pansioni i butik-hoteli, nekretnine koje su desetljećima bile simbol obiteljske tradicije, lokalnog znanja i autentičnosti destinacija. No, to se promijenilo. Tržište atraktivnih hotelskih kompleksa je s jedne strane pregrijano, zatvoreno i obilježeno snažnom konkurencijom kapitala, a s druge su strane puni oglasnici upravo tih manjih objekata koji u tišini traže svoje nove vlasnike, zbog čega je Lider odlučio istražiti što se zapravo krije iza tog vala ponuda. Je li riječ o povlačenju iz posla koji je postao preskup, rizičan i regulatorno zahtjevan ili o očekivanoj smjeni generacija i racionalizaciji imovine u sektoru koji se ubrzano profesionalizira?

Analiza aktualne ponude pokazuje da se tražene cijene za male obiteljske hotele kreću od oko milijun do desetak milijuna eura, ovisno o lokaciji, veličini i kategoriji objekta. No, ono što posebno upada u oči nije samo visina iznosa, nego vrijeme koje mnogi od tih hotela provode na tržištu, često i po nekoliko godina, bez zaključenog posla.