Srušen rekord u megapreuzimanjima, ali tržište ima problem

Svjetsko tržište spajanja i preuzimanja ponovno bilježi rekordne poslove, ali iza velikih brojki krije se znatno manje optimistična slika. U prvih osam mjeseci ove godine sklopljeno je ili najavljeno čak 37 megatransakcija vrijednih najmanje deset milijardi dolara, čime je nadmašen dosadašnji rekord iz 2021. godine.

Ukupna vrijednost globalnih transakcija porasla je 15 posto, no najveći dio oporavka odnosi se na velike kompanije, dok se tržište manjih i srednjih preuzimanja još nije vratilo na uobičajene razine.

Pokazuje to najnovije izvješće Boston Consulting Groupa (BCG), M&A Report 2026, prema kojem novca za akvizicije ima, ali sve veći problem postaje pronaći kompanije koje su spremne za prodaju i oko čije se vrijednosti kupci i prodavatelji mogu dogovoriti.

Usporedba s prošlom godinom pokazuje razmjere povratka velikih transakcija. U istom razdoblju 2025. zabilježene su 24 megatransakcije, a dosadašnji rekord iz 2021. iznosio je 32. Pritom je čak 27 ovogodišnjih megaposlova povezano sa Sjedinjenim Američkim Državama, bilo preko kupca, bilo preko kompanije koja se preuzima.

Europa bilježi rast od 43 posto

Iako Sjeverna Amerika i dalje dominira globalnim tržištem preuzimanja, najveći postotni rast među glavnim svjetskim regijama zabilježila je Europa. Vrijednost europskih transakcija dosegnula je 541 milijardu dolara, čak 43 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine.

Najveće europsko tržište ostala je Velika Britanija, gdje je vrijednost transakcija porasla 85 posto, na 178 milijardi dolara. Još izraženiji rast zabilježila je Njemačka, čak 149 posto, dok je u Irskoj vrijednost preuzimanja povećana 127 posto, a u Nizozemskoj 79 posto.

S druge strane, azijsko-pacifička regija zabilježila je pad vrijednosti transakcija od 27 posto, na 245 milijardi dolara, uz posebno snažan pad u Kini i Japanu.

Međutim, rast vrijednosti transakcija ne znači da se tržište u cijelosti oporavilo. Dok su preuzimanja vrijedna milijardu dolara ili više iznad dugoročnih prosjeka, broj transakcija manjih od milijardu dolara i dalje zaostaje. Razlika je još izraženija kod poslova ispod 250 milijuna dolara.

– Kapital i strateški interes za transakcije su dostupni. Ključno ograničenje sada je sama provedba, od pronalaska imovine spremne za transakciju i usklađivanja očekivanja oko vrijednosti do rješavanja operativnih i regulatornih prepreka – istaknuo je Jens Kengelbach, globalni voditelj područja spajanja i preuzimanja u BCG-u.

Umjetna inteligencija potiče kupnje, ali i ruši vrijednost

Posebno zanimljiv trend vidljiv je u tehnološkom sektoru. Umjetna inteligencija istodobno potiče nova preuzimanja i otežava realizaciju postojećih planova. Kompanije ulažu milijarde u razvoj i kupnju AI tehnologija, ali sve teže procjenjuju koliko će vrijediti poslovni modeli koje umjetna inteligencija može ugroziti.

To je posebno izraženo kod softverskih kompanija. Pad njihovih tržišnih vrijednosti početkom godine, zajedno sa smanjenjem aktivnosti private equity fondova u tom segmentu, pokazuje koliko brzo tehnološke promjene mogu poremetiti planove za prodaju.

Upravo tehnološki sektor ima najniži BCG-ov indeks raspoloženja za preuzimanja, samo 52 boda, dok dugoročni prosjek iznosi 100. Nasuprot tome, financijski sektor dosegnuo je 108 bodova, zdravstvo 100, a energetika 96.

Paradoksalno, tehnologija, mediji i telekomunikacije unatoč tome ostaju sektor s najvećom ukupnom vrijednošću preuzimanja. Njihova vrijednost porasla je 11 posto, dok je zdravstvo zabilježilo rast od čak 74 posto, a sektor materijala 44 posto.

Ima kapitala, ali teško pronalazi kupce

Jedna od prepreka širem oporavku dolazi i iz industrije private equity fondova. Prema podacima koje BCG navodi u izvješću, fondovi su krajem lipnja držali više od 33.500 kompanija koje još nisu uspjeli prodati, više nego dvostruko u odnosu na razinu prije deset godina.

Takva situacija usporava povrat kapitala investitorima i otvaranje prostora za nova preuzimanja. U Europi se prodaja portfeljnih kompanija također odgađa, a približno trećina imovine u vlasništvu private equity fondova nalazi se u njihovim portfeljima dulje od sedam godina.

Dodatni izazov predstavljaju regulatorni postupci. Iako klasične antimonopolske provjere u pojedinim slučajevima postaju manje restriktivne, sve veću važnost dobivaju provjere stranih ulaganja, nacionalne sigurnosti i stranih subvencija. Takvi postupci mogu produljiti rokove i povećati troškove transakcija.

BCG zato očekuje da bi sljedeću fazu oporavka mogla potaknuti prodaja poslovnih jedinica, izdvajanje dijelova kompanija i veća fleksibilnost pri dogovaranju cijene. Umjesto potpunog preuzimanja, kupci se sve češće mogu odlučiti za manjinske udjele, zajednička ulaganja ili postupno preuzimanje vlasništva.

Glavno pitanje za nastavak 2026. više nije koliko novca investitori imaju na raspolaganju, nego koliko je kvalitetnih kompanija moguće kupiti po cijeni koju su obje strane spremne prihvatiti. Dok se taj problem ne riješi, rekordi najvećih preuzimanja neće nužno značiti i oporavak ostatka tržišta.