Wall Street ruši rekorde, a skupa nafta pritišće europske burze

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi porasli, a na većini europskih tržišta pali jer ulagače zabrinjavaju povišene razine cijena nafte i prinosa na obveznice.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,9 posto, na 51.654 boda, dok je S&P 500 porastao 1,2 posto, na 7.811 bodova, a Nasdaq 0,6 posto, na 27.366 bodova.

Tijekom tjedna S&P 500 i Nasdaq dosegnuli su rekordne razine, što se uglavnom zahvaljuje rastu cijena tehnoloških dionica.

No, trgovalo se nesigurno zbog rasta cijena nafte jer kriza na Bliskom istoku ne popušta i jer je proizvodnja 'crnog zlata' u SAD-u smanjena zbog uragana.

A rast cijena energije održava inflaciju u SAD-u na povišenim razinama, pa se kreće znatno iznad ciljane razine američke središnje banke od 2 posto.

Stoga se uskoro očekuje dodatno povećanje kamatnih stopa Feda, nakon što ih je rujnu podigao za 0,25 postotnih bodova.

Doduše, ne očekuje se povećanje kamata već na sjednici u listopadu, no kamate će najvjerojatnije biti povećane.

U skladu s tim očekivanjima, rastu prinosi na obveznice, pa su dosegnuli najviše razine u više od 20 godina, što negativno utječe na tržište dionica i poskupljuje zaduživanje kompanija i države.

- Kada cijene nafte padnu ili se stabiliziraju, padnu i prinosi jer popuste strahovanja od rasta inflacije, a to onda potakne rast cijena dionica. I obrnuto. To je posljednjih tjedana uobičajeno - objašnjava Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.

Na najveću svjetsku burzu već tjednima najviše utječe kretanja cijena nafte i prinosa, no od idućega tjedna u fokusu ulagača bit će i kvartalni poslovni rezultati kompanija.

Analitičari procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju u prosjeku biti oko 30 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. Pritom se zbog povišenih cijena nafte najveći rast zarada očekuje u energetskom sektoru, za 123 posto, a potom u tehnološkom, za 66,5 posto.

A na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 posto, na 10.552 boda, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,6 posto, na 25.087 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 7.803 boda.

Pad DAX-a i CAC-a ponajviše je posljedica fiskalne i političke situacije u Francuskoj, rasta cijena nafte i prinosa na obveznice.

Dolar prema košarici valuta ojačao

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, dok je euro pod pritiskom zbog zabrinutosti u vezi fiskalne i političke situacije u Francuskoj.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,3 posto, na 102,23 boda, blizu najviše razine u 17 mjeseci.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 0,5 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1200 dolara, a u jednom je trenutku zaronila na 1,1161 dolar, najnižu razinu u 17 mjeseci. Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,3 posto, na 158,30 jena.

Rast dolarova indeksa četvrti tjedan zaredom posljedica je očekivanja da će američka središnja banka do kraja godine dodatno podići kamatne stope, nakon što ih je u rujnu povećala za 0,25 postotnih bodova.

U razgovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata i otvaranju Hormuškog tjesnaca, ključnog puta za izvoz nafte s Bliskog istoka, nema napretka, pa se cijene nafte kreću na povišenim razinama.

To znači da će se inflacija u SAD-u još neko vrijeme zadržati znatno iznad ciljanih razina Feda od oko 2 posto, pa će Fed morati dodatno povećati kamate.

Doduše, ne očekuje se povećanje kamata već na sjednici u listopadu, no vrlo je izvjesno da će Fed to učiniti do kraja godine.

U skladu s tim očekivanjima, rastu prinosi na dugoročne američke državne obveznice, pa su dosegnuli najviše razine u više od 20 godina, više od 5 posto, što poskupljuje zaduživanje kompanija i države.

Euro pod pritiskom

Prošloga je tjedna dolar prema euru ojačao peti tjedan zaredom jer je europska valuta pod pritiskom zbog zabrinutosti ulagača u vezi fiskalne i političke situacije u Francuskoj zbog čega su prinosi na tamošnje državne obveznice dosegnuli najviše razine u 14 godina.

Zbog toga je euro oslabio, premda se do kraja godine očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) kako bi se suzbila inflacija u eurozoni.