Arapski AI bum: Milijardama bježe od nafte, no padaju u novu ovisnost

Zemlje Perzijskog zaljeva intenzivno ulažu u umjetnu inteligenciju i podatkovne centre kako bi ubrzale gospodarsku transformaciju i smanjile ovisnost o prihodima od nafte. Međutim, ova nova faza diverzifikacije gospodarstva istovremeno izlaže regiju dosad neviđenim izazovima, uključujući ovisnost o kritičnoj infrastrukturi i stranim tehnologijama, nedostatak stručnih kadrova te rastući pritisak na prirodne resurse.

Zaljevske zemlje ubrzavaju razvoj umjetne inteligencije

Države članice Vijeća za suradnju zemalja Zaljeva (GCC) sve se više pozicioniraju kao jedno od novih globalnih središta razvoja umjetne inteligencije i digitalne infrastrukture. Potaknute snažnim državnim investicijskim fondovima i strategijama gospodarske diversifikacije, ulažu značajna sredstva u umjetnu inteligenciju, računalstvo u oblaku, podatkovne centre i digitalne ekosustave.

Razvoj se odvija iznimno brzo. Iako je udio regije u postojećim globalnim kapacitetima još uvijek relativno skroman, njezina uloga u projektima koji su trenutačno u izgradnji ili planiranju znatno je veća. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati predvode ovu transformaciju. Rijad i Abu Dhabi imaju ambiciju postati vodeća regionalna središta za umjetnu inteligenciju i hyperscale podatkovne centre, zahvaljujući velikim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu i partnerstvima s vodećim svjetskim tehnološkim kompanijama.

Diverzifikacija gospodarstva donosi nove ranjivosti

Ova digitalna utrka temelji se na stvarnim prednostima: povoljnoj energiji, snažnim financijskim resursima, razvijenoj infrastrukturi za desalinizaciju vode te strateškom položaju između Europe, Azije i Afrike. No, prelazak prema digitalnom gospodarstvu ne uklanja postojeće rizike; umjesto toga, stvara nove oblike ovisnosti.

Ambicije regije u području umjetne inteligencije i dalje snažno ovise o stranim tehnologijama — posebno o poluvodičima, grafičkim procesorima, vodećim pružateljima cloud usluga te izvoznim dozvolama. Zaljevske zemlje još uvijek nemaju dovoljno razvijen domaći ekosustav za proizvodnju čipova niti za razvoj ključnih softverskih arhitektura.

Ovisnost nije ograničena samo na tehnologiju, već se odnosi i na ljudski kapital. Stručnjaci za umjetnu inteligenciju, cloud tehnologije i poluvodiče među najtraženijim su kadrovima na svijetu, što dodatno povećava konkurenciju za talentirane zaposlenike.

Digitalna infrastruktura postaje kritična infrastruktura

Kako gospodarstva Zaljeva ubrzano prolaze kroz digitalnu transformaciju, podatkovni centri, podmorski kabeli, cloud platforme i digitalne mreže postaju ključna infrastruktura za funkcioniranje gospodarstva. Danas upravo oni podržavaju financijske usluge, javne digitalne platforme, pametne gradove i digitalne opskrbne lance na koje se oslanja poslovni sektor.

U nestabilnom regionalnom okruženju ta sve veća važnost stvara novu kategoriju poslovnih i državnih rizika. Veliki podatkovni centri postaju potencijalne fizičke mete, dok podmorski komunikacijski kabeli predstavljaju dodatnu točku ranjivosti.

Pritisak na prirodne resurse dodatno povećava rizike. U regiji u kojoj je pitka voda ograničena i u velikoj mjeri ovisi o desalinizaciji, razvoj velikih računalnih kapaciteta mogao bi pojačati natjecanje za resurse između industrije, kućanstava i digitalnog sektora.

Za poduzeća rast ulaganja u umjetnu inteligenciju na području Zaljeva stoga nije samo pitanje tehnoloških inovacija. On otvara važna pitanja vezana uz operativnu otpornost, ovisnost o dobavljačima, kontinuitet poslovanja te izloženost kritičnoj digitalnoj infrastrukturi.

- Utrka Zaljeva za umjetnom inteligencijom pokazuje duboku transformaciju: diverzifikacija gospodarstva nakon ere nafte ne uklanja ranjivosti, već stvara nove. Podatkovni centri, poluvodiči, stručni kadrovi i prirodni resursi danas postaju jednako strateška imovina kao što je to nekada bila energetska infrastruktura - kaže Seltem Iyigun, ekonomist Cofacea za Bliski istok.