Digitalna pristupačnost postaje obveza uz kazne do 130 tisuća eura

Nakon donošenja europskog akta o digitalnoj pristupačnosti prošle godine te stupanja na snagu strožih propisa Europske unije u svim državama članicama 28. lipnja 2025., pristup informacijama i uslugama u digitalnom dobu danas se tretira kao osnovno ljudsko pravo. Ipak, pristupačnost u praksi i dalje nije dovoljno implementirana.

Naime, više od milijardu ljudi globalno živi s poteškoćama koje im otežavaju korištenje aplikacija i internetskih stranica. Također, prepreke nisu samo trajni invaliditeti, nego i situacijski faktori poput jakog sunca na ekranu ili privremenih ozljeda.

– Većina ljudi pretpostavlja da asistivne tehnologije koristi tek mali postotak korisnika – napomenula je Ana Šekerija, Accessibility Lead u Infinumu, tijekom jučerašnjeg događaja posvećen digitalnoj inkluziji.

No jedna od najvećih zabluda u IT sektoru jest uvjerenje da asistivne tehnologije koristi zanemariv broj ljudi. Čak 50 posto korisnika iOS uređaja koristi barem jednu postavku pristupačnosti (poput povećanja fonta), 72 posto korisnika Androida aktiviralo je neku od opcija prilagodbe, a 17 posto stanovništva u EU i Hrvatskoj živi s nekim oblikom trajnog invaliditeta, što je brojka koja raste zbog starenja populacije.

– Digitalna pristupačnost postaje standard, što za tvrtke znači da to više nije pitanje dobre volje, već poslovne logike. Korisnici to traže, regulativa to zahtijeva, a kompanije koje to implementiraju ranije – profitiraju poručila je Šekerija.

Za velike tvrtke u sektorima bankarstva, telekomunikacija i energetike, nepoštivanje zakona povlači ozbiljne sankcije koje u nekim zemljama dosežu 130 tisuća eura, dok u Irskoj prijete i zatvorske kazne.

Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje primjer iz Francuske, gdje su udruge slijepih osoba već prošlog ljeta tužile četiri najveća maloprodajna lanca jer nisu na vrijeme ispravili nepristupačne aplikacije. S obzirom na to da se 88 posto korisnika ne vraća na platformu nakon lošeg iskustva, nepristupačnost izravno uzrokuje i financijske gubitke.

Također, dok sveprisutna umjetna inteligencija s jedne strane omogućuje glasovno upravljanje i automatsko generiranje titlova, s druge strane može stvoriti nove probleme. Budući da AI alati često uče iz postojećeg, lošeg koda, mogu automatski generirati nepristupačna sučelja. Prema podacima organizacije WebAIM, čak 95,9 posto internetskih stranica ima greške u pristupačnosti.

Kao pozitivan primjer prakse na događanju je predstavljena nova aplikacija E.ON Hrvatska, koju je razvio Infinum. Aplikacija koristi AI za očitavanje brojila putem fotografije, čime se eliminira potreba za ručnim unosom, što značajno olakšava proces starijim i slabovidnim osobama.

– Naša nova aplikacija, razvijena u partnerstvu s Infinumom, nastala je s ciljem da korisnicima olakšamo upravljanje energijom – uz potpunu dostupnost, jednostavno sučelje i funkcionalnosti koje omogućuju lako korištenje i osobama s poteškoćama uz jasan fokus na moderno i intuitivno korisničko iskustvo za kompletnu bazu korisnika bez isključivanja – poručila je Paula Dujmović Kordić, Call Centre and Support Group Lead u E.ON-u.

Paula Dujmović Kordić, E.ON

Upozorila je i da se pristupačnost ne smije tretirati kao zadnji korak u razvoju ('ako ostane vremena'), već kao dio početne strategije. To se odnosi na pojačani kontrast, landscape način prikaza, različite veličine fontova i potpunu kompatibilnost s čitačima ekrana.

Zbog nove europske regulative, vlasnici internetskih stranica i mobilnih aplikacija morat će implementirati niz promjena kako bi omogućili jednak pristup sadržaju svim korisnicima. Infinum zato nudi besplatni monitoring internetskih stranica s konkretnim savjetima za poboljšanje pristupačnosti i usklađenje s novom regulativom, a objavili su i Accessibility Handbook za lakše snalaženje u digitalnoj pristupačnosti.