Pametni gradovi u Hrvatskoj: uloga digitalnih blizanaca

Zamislite grad koji unaprijed zna gdje će se u idućem toplinskom valu stvarati najopasnije vruće točke, gdje će se voda prelijevati nakon jake kiše i kako će nova zgrada promijeniti protok prometa i sjenu u ulici. Takav grad nije futuristička ideja, nego digitalni blizanac, virtualna verzija stvarnog grada koja je prisutna i u Hrvatskoj.

Nedavno su digitalni blizanci bila tema i Liderove konferencije Smart cities, ali stvarna transformacija prema digitalnim blizancima tek počinje. Dok Zagreb razvija klimatski modul koji bi trebao simulirati toplinske otoke i urbane rizike, stručnjaci upozoravaju da tehnologija sama po sebi nije ključ uspjeha. Digitalni blizanac u svojoj punoj definiciji nije samo vizualizacija grada, nego sustav koji spaja prostorne podatke, infrastrukturu i senzore u dinamičnu digitalnu repliku stvarnog svijeta.

Kako objašnjava Vlatko Roland, GIS i ICT konzultant, direktor tvrtke Prehnit i predsjednik Instituta za GIS, njegova prava vrijednost leži u tome što povezuje stvarnost i digitalni model u oba smjera.

- Digitalni blizanac u klasičnom smislu predstavlja virtualnu, dinamičku repliku fizičkog sustava koja, uz korištenje podataka u stvarnom vremenu, vjerno odražava njegovo ponašanje, performanse i stanje. Objedinjuje prostorne, infrastrukturne i operativne podatke u jedinstvenom okruženju te omogućuje kontinuirano praćenje, analizu i simulaciju kroz cijeli životni ciklus sustava - objašnjava Roland. Dodaje i kako ključna vrijednost sustava nije sama 3D vizualizacija nego mogućnost donošenja kvalitetnijih odluka.

Digitalni blizanci nisu samo 3D modeli