Umjetna inteligencija mijenja gastroenterologiju i endoskopiju

Piše: prof. dr. sc. Nadan Rustemović

Umjetna inteligencija (AI) posljednjih je godina postala jedna od najvažnijih tema u medicini. Od analize radioloških snimki do razvoja novih lijekova, njezina primjena ubrzano se širi, a jedno od područja u kojem već danas donosi mjerljive koristi jest gastrointestinalna endoskopija. Tehnologija koja je donedavno bila rezervirana za istraživačke centre danas se primjenjuje u svakodnevnom radu brojnih bolnica i privatnih ustanova diljem svijeta, a očekuje se da će u sljedećih nekoliko godina postati sastavni dio standardne endoskopske opreme.

Kolonoskopija i gastroskopija među najvažnijim su dijagnostičkim postupcima u gastroenterologiji. Omogućuju rano otkrivanje raka debelog crijeva, jednjaka i želuca te brojnih drugih bolesti probavnog sustava. Međutim, ni najiskusniji liječnici nisu imuni na mogućnost da tijekom pregleda previde vrlo male ili ravne lezije koje se stapaju s okolnom sluznicom. Upravo tu umjetna inteligencija pokazuje svoju najveću vrijednost.

Sustavi razvijeni primjenom dubokog učenja analiziraju videosliku endoskopa u stvarnom vremenu i upozoravaju liječnika na područja koja izgledaju sumnjivo. Na monitoru se pojavljuje vizualna oznaka ili zvučni signal koji skreće pozornost na potencijalni polip ili drugu promjenu. Cijeli proces traje tek nekoliko milisekundi i ne usporava pregled.

Važno je naglasiti da umjetna inteligencija ne postavlja dijagnozu i ne donosi odluke umjesto liječnika. Ona je dodatni sigurnosni sloj – svojevrsni drugi par očiju – koji smanjuje mogućnost da promjena ostane neprimijećena.

Najveći doprinos u kolonoskopiji

Najveći doprinos AI-ja zasad je vidljiv u kolonoskopiji. Rak debelog crijeva i dalje je među vodećim uzrocima smrtnosti od malignih bolesti unatoč tomu što se u velikom broju slučajeva može spriječiti pravodobnim uklanjanjem prekanceroznih polipa. Brojna randomizirana istraživanja pokazala su da umjetna inteligencija povećava stopu otkrivanja adenoma (ADR), što je najvažniji pokazatelj kvalitete kolonoskopije.

Svako povećanje ADR-a povezano je sa smanjenjem rizika razvoja tzv. intervalnog raka, odnosno tumora koji nastane između dva uredna pregleda. Posebno su vrijedni sustavi koji prepoznaju male ili ravne lezije koje ljudsko oko može lakše previdjeti. Njihovo otkrivanje povećava učinkovitost preventivnih programa probira i dugoročno može smanjiti broj oboljelih od raka debelog crijeva.

Pogled u dubinu želuca

Sve veću važnost umjetna inteligencija dobiva i tijekom gastroskopije. Algoritmi mogu pomoći u prepoznavanju Barrettova jednjaka, ranog raka želuca, displazije, atrofičnoga gastritisa te infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Posebno su vrijedni u otkrivanju ranih malignih promjena, koje često imaju vrlo diskretan izgled i lako promaknu tijekom rutinskog pregleda.

Primjena AI-ja širi se i na upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznoga kolitisa. Sustavi mogu standardizirati procjenu aktivnosti bolesti, smanjiti subjektivnost u interpretaciji nalaza te pomoći pri praćenju odgovora na terapiju. Razvijaju se i algoritmi za procjenu varikoziteta jednjaka, krvarenja iz probavnog sustava te nalaza tijekom endoskopskog ultrazvuka.

Unatoč impresivnim rezultatima često se postavlja pitanje hoće li umjetna inteligencija jednoga dana zamijeniti gastroenterologa. Odgovor je vrlo jasan: neće.

Partnerstvo čovjeka i tehnologije

Endoskopija nije samo analiza slike. Liječnik procjenjuje indikaciju za pregled, razgovara s pacijentom, odlučuje o biopsijama, izvodi terapijske zahvate, uklanja polipe, zaustavlja krvarenja te preuzima odgovornost za svaku odluku. Umjetna inteligencija prepoznaje obrasce na slici, ali ne razumije cjelokupan klinički kontekst i ne može preuzeti odgovornost za liječenje.

Mnogo je realnije govoriti o partnerstvu čovjeka i tehnologije. Kao što su nekada videoendoskopi zamijenili optičke instrumente, a endoskopi visoke rezolucije unaprijedili kvalitetu slike, tako je umjetna inteligencija sljedeći korak u razvoju endoskopije. Naravno, postoje i izazovi. Algoritmi moraju biti razvijeni na velikom broju kvalitetnih podataka kako bi bili pouzdani u različitim populacijama. Potrebni su kontinuirana validacija sustava, jasna regulatorna pravila te zaštita privatnosti medicinskih podataka. Jednako je važno da liječnici ne razviju pretjerano oslanjanje na AI, jer nijedan algoritam nije nepogrešiv.

Ulaganje u kvalitetnije zdravstvo

Ipak, smjer razvoja je jasan. Najnovije generacije sustava već procjenjuju kvalitetu pripreme crijeva, upozoravaju na nedovoljno pregledane segmente te analiziraju kvalitetu pregleda. U budućnosti će se umjetna inteligencija povezivati s robotskom endoskopijom, naprednim optičkim metodama i personaliziranom medicinom. Integracijom endoskopske slike s laboratorijskim nalazima, genomskim podacima i elektroničkim zdravstvenim zapisom mogla bi se razviti preciznija procjena individualnog rizika i plan praćenja svakog bolesnika. Za zdravstvene ustanove to neće biti samo tehnološki napredak nego i ulaganje u kvalitetu.

Bolja dijagnostika znači manje propuštenih lezija, učinkovitije preventivne programe, racionalnije korištenje zdravstvenih resursa i dugoročno bolje ishode liječenja. U vremenu kada zdravstveni sustavi istodobno moraju povećavati kvalitetu i kontrolirati troškove upravo bi AI moglao postati jedan od najvažnijih alata suvremene gastroenterologije.