AI industrija: prihodi rastu brzo, a gubici još i brže

Anthropic i OpenAI rastu brže od većine tehnoloških tvrtki u novijoj poslovnoj povijesti, ali njihova financijska slika pokazuje da se iza impresivnog rasta prihoda i dalje kriju golemi troškovi. Anthropic je u proljeće ove godine dosegnuo godišnji prihodovni tempo od 30 milijardi dolara, nakon što je prije otprilike godinu i pol imao oko milijardu dolara prihoda. OpenAI je u 2025. prešao 20 milijardi dolara annualiziranih prihoda, a u ožujku 2026. dosegnuo je 25 milijardi.

No, takav rast ne znači da je poslovni model već stabilan. Obje kompanije i dalje troše vrlo velika sredstva na računalnu snagu, podatkovne centre i razvoj modela, pa se pitanje dugoročne profitabilnosti tek otvara. Reuters je u rujnu 2025. izvijestio da OpenAI očekuje vrlo visok 'cash burn' do 2029., uz projicirani iznos od 115 milijardi dolara, što ilustrira razmjere ulaganja potrebnih za održavanje rasta.

Skupi upiti

Razlog leži u samoj ekonomiji generativne umjetne inteligencije. U klasičnom softveru granični trošak isporuke dodatnom korisniku često je nizak, dok kod generativnih AI sustava svaki upit i svaki ciklus treniranja zahtijevaju znatnu računalnu infrastrukturu. To znači da rast prihoda prati i vrlo snažan rast troškova, osobito dok se modeli šire prema masovnom tržištu.

Zbog toga se većina vrijednosti u lancu trenutačno slijeva prema proizvođačima čipova i velikim cloud platformama. Velike tehnološke kompanije poput Alphabeta, Amazona, Mete i Microsofta u 2026. planiraju oko 600 milijardi dolara ulaganja u AI i povezanu infrastrukturu, što pokazuje koliko je ovaj ciklus kapitalno intenzivan.

Jim Covello iz Goldman Sachsa upozoravao je da tržište još uvijek traži uvjerljiv model povrata na golema AI ulaganja. To je i dalje otvoreno pitanje: što su ulaganja veća, to mora biti veća i buduća zarada da bi se ona opravdala. Istodobno, brojna istraživanja pokazuju da mnoge organizacije još ne bilježe dosljedan, mjerljiv financijski učinak od AI projekata, iako se upotreba ubrzano širi.

Vrijednost na dnu lanca

U ovom trenutku vrijednost se nakuplja uglavnom na dnu lanca, kod dobavljača infrastrukture, čipova i cloud usluga. Kompanije koje razvijaju i prodaju modele još uvijek pokušavaju dokazati da se iz ogromnog korisničkog interesa može izvući dugoročno održiv prihod, a ne samo impresivan rast u ranim fazama tržišta. Anthropic i OpenAI pritom imaju prednost snažnih partnerstava i velikih kupaca, ali i dalje ovise o vanjskom kapitalu i vrlo skupoj infrastrukturi.

Apoorv Agrawal iz Altimeter Capitala to je sažeo kroz pitanje monetizacije: model mora pronaći način da vrijednost koju generira pretvori u prihod koji može pratiti troškove distribucije i računalne snage. Pretplatnički modeli i uredski alati zasad pokrivaju dio tržišta, ali još nije jasno mogu li sami po sebi nositi masovnu profitabilnost na razini koju zahtijevaju današnja ulaganja.

Jedan mogući odgovor jest oglašavanje, osobito ako AI sustavi nastave prikupljati vrlo precizne signale o namjeri korisnika. U tom smislu, Google ostaje važan primjer jer paralelno širi AI značajke u tražilici i ostvaruje snažne rezultate u jezgrenim poslovima. Alphabet je u prvom tromjesečju 2026. objavio 19 posto rast prihoda od Searcha, uz ukupni prihod od 109,9 milijardi dolara.

Pravna i tržišna borba

Na tržištu se vodi i pravna i strateška borba za dominaciju. Elon Musk vodi sporove protiv Sama Altmana i Grega Brockmana oko smjera u kojem se OpenAI razvio, dok se istodobno veliki AI modeli natječu s brže rastućim open-source alternativama koje nekim korisnicima nude dovoljno dobre rezultate uz niže troškove.

To dodatno pojačava pritisak na komercijalne modele, jer tržište više ne nagrađuje samo najbolji model, nego i najodrživiji poslovni pristup. Open-source konkurencija posebno je važna u segmentima gdje je cijena presudna, a kupci su spremni prihvatiti nešto nižu razinu performansi u zamjenu za značajnu uštedu.

Produktivni mjehur

Povjesničari ekonomije i investitori ovaj obrazac ponekad opisuju kao produktivni mjehur. Željeznica u 19. stoljeću i internetski val u 1990-ima spalili su goleme količine kapitala, ali su iza sebe ostavili infrastrukturu koja je promijenila gospodarstvo i društvo. U tom okviru današnji AI ciklus djeluje kao kombinacija velikih očekivanja, ogromnih ulaganja i još uvijek nedovoljno dokazanog povrata. Razlika je u tome što su neki veliki igrači, poput Alphabeta, Mete, Amazona i Microsofta, zaštićeni snažnim postojećim poslovima, dok se OpenAI i Anthropic još uvijek moraju dokazati kao dugoročno održive platforme.

Generativna AI već mijenja način na koji rade kompanije, ali ekonomska održivost njezine sadašnje arhitekture i dalje je otvoreno pitanje. Pobjednik ove zlatne groznice možda neće biti onaj s najboljim modelom, nego onaj koji će najduže izdržati tempo troškova dok tržište ne pronađe stabilniji poslovni oblik.