Fiskalni kapacitet

Bez zamrzavanja plaća mjere pomoći slomit će javne financije

Hrvatska si kratkoročno može priuštiti paket pomoći od 450 milijuna eura, ali bi potpore za energente znatno opteretile proračun

Rat na Bliskom istoku ne gubi na žestini, no jednako je razoran i za globalno gospodarstvo, koje još nije ni svjesno dubine recesije koja se pomalja na horizontu. Da se nalazimo pred najtežom energetskom krizom koja bi mogla izroditi ozbiljan ekonomski pad, pokazalo je dramatično prošlotjedno upozorenje Međunarodne agencije za energiju (IEA). Posluživši se retorikom koja je snažno podsjećala na pandemijska vremena, IEA-ov predsjednik Fatih Birol pozvao je globalno gospodarstvo na snažno smanjenje potražnje za plinom i naftom masovnijim radom od kuće, sporijom vožnjom automobila radi uštede goriva te smanjenjem korištenja plinskih štednjaka za pripremu hrane. Spominje se čak i vožnja par-nepar, koja je na ovim prostorima posljednji put viđena početkom osamdesetih godina zbog nestašice goriva izazvane velikim izdvajanjima jugoslavenske vlade za vraćanje stranih kredita.

Već smo u crvenome

Da je vrag odnio šalu, pokazuje i reakcija hrvatske vlade u ponedjeljak, koja je među prvima u Europskoj uniji fiskalno reagirala na blokadu Hormuškog tjesnaca. Na izvanrednoj sjednici donesen je deseti paket mjera pomoći gospodarstvu i građanima. Uz ograničenje cijene naftnih derivata paket je donio i produljenje subvencija za plin i električnu energiju do 1. listopada, pomoć za proljetnu sjetvu, cestovni prijevoz putnika te ribarstvo. Cijena, prava sitnica: 450 milijuna eura. No ukupan teret za proračun bit će upola manji. U paketu pomoći programi su koji se već provode ili su planirani, a više od 200 milijuna eura za njihovo financiranje doći će iz europskoga Modernizacijskog fonda.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju