Biznis i politika

Australija i Kina dominiraju zalihama ključnih minerala

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Australija prednjači u pet minerala, Kina vodi u rijetkim zemljama i grafitu, a pojedine zemlje drže i do 83 posto svjetskih rezervi

Mala skupina zemalja kontrolira najveće svjetske rezerve minerala koji pokreću suvremeno gospodarstvo, pokazuju najnoviji podaci Američkog geološkog zavoda (USGS) iz izvještaja Mineral Commodity Summaries 2026, dopunjeni podacima Svjetske nuklearne asocijacije. Analiza obuhvaća 18 ključnih sirovina, od željezne rude i bakra do rijetkih zemnih metala i kobalta, a otkriva da je u više slučajeva jedna država vlasnica iznimno velikog udjela globalnih zaliha, što otvara pitanja o sigurnosti opskrbnih lanaca i geopolitičkom utjecaju.

Australija prednjači 

Dok pojedine zemlje dominiraju samo jednom sirovinom, Australija se izdvaja širinom svojeg mineralnog bogatstva. Zauzima prvo mjesto po rezervama u čak pet kategorija, što je čini zemljom s jednim od najraznovrsnijih resursnih portfelja na svijetu. Riječ je o zlatu s udjelom od 20 posto svjetskih rezervi, uraniju s 28 posto, željeznoj rudi s 31 posto, cinku s 27 posto te manganu s 32 posto.

Posebno je značajna njezina pozicija u željeznoj rudi, sirovini koja je temelj proizvodnje čelika i time ključna za građevinarstvo, infrastrukturu i tešku industriju diljem svijeta. Jednako važna je i uloga Australije u opskrbi uranijem, s obzirom na to da nuklearna energija ponovno dobiva na značaju u globalnim planovima dekarbonizacije energetskog sektora.

Kina drži strateški ključne pozicije u rijetkim zemnim metalima i grafitu

Kina vodi svjetske rezerve rijetkih zemnih metala s udjelom od 52 posto, kao i grafita s 32 posto. Riječ je o dvije sirovine koje se nalaze u samom središtu modernih industrijskih lanaca opskrbe. Rijetki zemni metali, skupina od sedamnaest kemijskih elemenata, nezaobilazni su u proizvodnji baterija za električna vozila, vjetroturbina, poluvodiča i naprednih obrambenih sustava, poput sustava za navođenje i senzorike. Njihova posebna važnost proizlazi iz činjenice da ih je u mnogim naprednim tehnologijama iznimno teško ili gotovo nemoguće zamijeniti drugim materijalima, što Kini daje značajan utjecaj na globalne tehnološke i obrambene industrije. Grafit je pak ključan sastojak anoda u litij-ionskim baterijama, čime se njegov značaj dodatno povezuje s ubrzanim rastom tržišta električnih vozila.

Zemlje u kojima su rezerve najkoncentriranije

Neke od najvažnijih svjetskih mineralnih rezervi koncentrirane su u samo jednoj državi, što stvara izraženu ovisnost globalnih opskrbnih lanaca o malom broju proizvođača. Južna Afrika drži čak 83 posto svjetskih rezervi metala platinske skupine, u koje spadaju platina, paladij i rodij, a koji se koriste u katalizatorima za smanjenje emisija u automobilskoj industriji te u proizvodnji vodikovih gorivnih ćelija.

Maroko kontrolira 69 posto rezervi fosfata, sirovine ključne za proizvodnju mineralnih gnojiva i time izravno povezane sa svjetskom sigurnošću opskrbe hranom. Demokratska Republika Kongo raspolaže s polovicom, odnosno 50 posto, globalnih rezervi kobalta, metala nezaobilaznog u proizvodnji baterija za električna vozila i prijenosnu elektroniku.

Indonezija se ističe kao vlasnica 44 posto svjetskih rezervi nikla, još jednog ključnog sastojka baterija za električna vozila, dok Rusija drži najveći udio u rezervama dijamanata sa 44 posto.

Pregled po regijama

U Aziji i Oceaniji izdvajaju se Rusija s 44 posto svjetskih rezervi dijamanata, Kina s 32 posto rezervi grafita i 52 posto rezervi rijetkih zemnih metala, Indonezija s 44 posto rezervi nikla te Australija, koja osim već spomenutog zlata, urana, željezne rude, cinka i mangana potvrđuje status regionalnog resursnog lidera.

Na američkom kontinentu Kanada prednjači u rezervama potaše, sirovine za proizvodnju gnojiva, s udjelom od 45 posto, Sjedinjene Američke Države vode u rezervama ugljena s 23 posto, Peru drži 18 posto svjetskih rezervi srebra, dok Čile kombinira vodstvo u bakru s 21 posto i litiju s 25 posto, što ga čini jednim od najvažnijih igrača u opskrbi sirovinama za energetsku tranziciju.

Afrika se ističe iznimno visokom koncentracijom pojedinih resursa. Maroko drži 69 posto rezervi fosfata, Gvineja 26 posto rezervi boksita, sirovine iz koje se proizvodi aluminij, Demokratska Republika Kongo polovicu svjetskih rezervi kobalta, a Južna Afrika čak 83 posto rezervi metala platinske skupine, što tu regiju čini nezaobilaznom u razgovorima o budućoj sigurnosti globalnih opskrbnih lanaca.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju