Ćorić: Mjerama ćemo pokušati disciplinirati pojedine segmente agregatne potražnje

U izjavi nakon sastanka parlamentarne većine, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je izvijestio da je koalicijskim partnerima predstavljen paket antiinflacijskih mjera s kojim će sutra biti upoznata i javnost. Partneri su paket podržali, a Ćorić vjeruje da će naići i na potporu stručne javnosti.

O detaljima paketa, kojim se 'adresira povećana agregatna potražnja u Hrvatskoj' nije želio govoriti, no dodatno je pojasnio prošlotjednu izjavu da će paket služiti 'hlađenju' gospodarstva. Rekao je da se termin 'zagrijanosti ekonomije' u ekonomskoj teoriji vrlo uobičajeno koristi za situacije kada se nešto više stope gospodarskog rasta djelomično 'prelijevaju' i na cijene.   

- To je situacija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo - istaknuo je.

Kazao je da je inflacija u Hrvatskoj u posljednje vrijeme dobrim dijelom posljedica događanja na Bliskom istoku, međutim na nju utječe i domaća ekonomija sa svojom aktivnošću, koja je "u pravilu višestruko jača od primjerice one na razini eurozone",

- Ideja s kojom smo išli u ovaj paket (...) je da tu 'zagrijanost' na neki način smanjimo, što će značiti da mjere s kojima idemo će pokušati pojedine segmente agregatne potražnje disciplinirati. Ono o čemu ćemo razgovarati sutra i u narednim danima, kroz rasprave na ovu temu, tiče se prije svega dijela inflatornih pritisaka koji su generirani u samoj ekonomiji, dakle u različitim segmentima potrošnje. U tom smislu (...) ovaj paket usmjeren je na sve segmente gospodarstva – zaključio je Ćorić.

Upitan o kritici sindikata 'da će se inflacija lomiti preko njihovih leđa' te hoće li biti 'rezanja' plaća u javnom sektoru, Ćorić je rekao da paket nije promišljen, odnosno u njegovoj konstrukciji uopće se nije išlo za tim da 'naši socijalni partneri budu oštećeni. To nije bila opcija', poručio je.

Raduje odbijanje MOL-ovog odštetnog zahtjeva

Na pitanje novinara kako dugoročno vidi situaciju oko Ine i MOL-a, podsjetio je da je, kada je još bio ministar gospodarstva, napravljena evaluacija i Mađarima prezentirani uvjeti u okviru kojih je Hrvatska spremna preuzeti njihov udio u Ini, no MOL na te uvjete nije pristao.

I proteklih godina, kada nije bio član Vlade, vođeni su razgovori na tu temu, kazao je Ćorić, poručivši da Republika Hrvatska ima trajnu želju preuzeti Inin biznis.

- Međutim, postavlja se pitanje je li to, s obzirom na pozicije mađarske strane, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno moguće – izjavio je.

Rekao je i da raduje odbijanje MOL-ovog zahtjeva pred Međunarodnim arbitražnim sudom, kojim je mađarska kompanija tražila odštetu od RH zbog navodne povrede ugovora o plinskom poslovanju.

- Naravno da nas to raduje, Republika Hrvatska je uštedila određen novac (...) i pokazala prije svega pred arbitražnim sudom da je u kontekstu ovih zahtjeva Hrvatska u pravu, a da oni (MOL, op.a.) nisu bili objektivni – kazao je Ćorić.

Podsjetimo, MOL je arbitražu protiv Republike Hrvatske pokrenuo 2023. godine, a tijekom postupka je tvrdio da je Hrvatska povrijedila Ugovor o plinskom poslovanju i Prvu izmjenu ugovora o plinskom poslovanju i tražio naknadu štete u iznosu većem od 36 milijuna eura odnosno alternativno naknadu štete za Inu u iznosu većem od 91 milijun eura.