Crni rekordi u Hrvatskoj: Šteta od prijevara skočila na 45 milijuna eura

Ministarstvo unutarnjih poslova zabilježilo je izrazit rast broja prijevara i računalnih prijevara u prvih pet mjeseci ove godine, dok materijalna šteta nastala tim kaznenim djelima premašuje 45 milijuna eura. Prema podacima MUP-a, phishing, u najvećem broju slučajeva ne predstavlja samostalno kazneno djelo, već pripremnu radnju za izvršenje prijevare ili računalne prijevare. Inače, phishing se obično oslanja na društveni inženjering, tj. manipulaciju ljudskom psihologijom umjesto probijanja tehničkih zaštita sustava.

Rast prijevara

Kazneno djelo prijevare, propisano člankom 236. Kaznenog zakona, u prvih pet mjeseci 2026. godine zabilježeno je 1261 put, što je više u odnosu na 1153 slučaja u istom razdoblju prošle godine. Tijekom cijele 2025. godine policija je evidentirala 3162 takva kaznena djela.

Stopa rasvjetljavanja ovih slučajeva također je porasla, s 53,3 posto u prvih pet mjeseci 2025. godine na 57,7 posto u istom razdoblju ove godine, odnosno s 615 na 727 razriješenih predmeta.

Materijalna šteta nastala prijevarama u prvih pet mjeseci 2025. godine iznosila je 13.85 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2026. godine narasla na 29.12 milijuna eura. Što se tiče povrata ukradenih sredstava, iz MUP-a kažu kako s tim podacima ne raspolažu.

Računalne prijevare u porastu

Još je izraženiji rast zabilježen kod računalnih prijevara, propisanih člankom 271. Kaznenog zakona. U prvih pet mjeseci ove godine evidentirano je 839 takvih kaznenih djela, naspram 637 u istom razdoblju prošle godine, dok je tijekom cijele 2025. godine zaprimljeno 1656 prijava.

Stopa rasvjetljavanja kod ovih je djela još i viša nego kod klasičnih prijevara i iznosi 78,9 posto u 2026. godini, odnosno 662 razriješena slučaja, u odnosu na 69,7 posto ili 444 slučaja godinu prije. Šteta nastala računalnim prijevarama porasla je s 3.56 milijuna eura u prvih pet mjeseci 2025. godine na 15.99 milijuna eura u istom razdoblju ove godine.

Vishing, phishing i smishing

Među najčešćim oblicima internetskih prijevara MUP navodi vishing, odnosno telefonsku prijevaru u kojoj počinitelji nagovaraju žrtvu da otkrije osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili izvrši uplatu, phishing putem lažnih poruka e-pošte te smishing putem tekstualnih poruka.

- Učestale su i CEO prijevare, u kojima se varalice predstavljaju kao nadređene osobe u organizaciji te nagovaraju zaposlenike na neovlaštene doznake novca, kao i BEC prijevare, u kojima se počinitelji lažno predstavljaju kao poslovni partneri i traže plaćanje računa na izmijenjeni bankovni račun – ističu iz MUP-a.

Također, MUP upozorava i na krivotvorene mrežne stranice banaka koje gotovo vjerno oponašaju izgled originalnih stranica, romantične prijevare putem mrežnih stranica za upoznavanje i društvenih mreža, investicijske prijevare i prijevare u online kupovini te krađu osobnih podataka putem društvenih medija.

Posebno su ranjivom skupinom osobe starije životne dobi, koje su najčešće žrtve prijevara u kojima se počinitelji predstavljaju kao liječnici i traže novac za liječenje bliskih osoba, ili kao bankovni i policijski službenici koji navodno provode zamjenu krivotvorenog novca. Upravo u tim slučajevima riječ je o najvećim iznosima materijalne štete.

MUP poručuje da se u suradnji s drugim institucijama provode preventivne kampanje s ciljem upoznavanja građana s novim oblicima prijevara i jačanja samo zaštitnog ponašanja, uz najavu da se u narednom razdoblju očekuje daljnji rast svih oblika ovih kaznenih djela. Iz Ministarstva apeliraju da građani svaku prijevaru ili pokušaj prijevare prijave najbližoj policijskoj postaji te da sačuvaju što više podataka i informacija koje mogu pomoći u kriminalističkom istraživanju i otkrivanju počinitelja.