Hirošima: Najsmrtonosnijim bljeskom počelo je nuklearno doba

Kad je ujutro 6. kolovoza 1945. američki bombarder Enola Gay iznad Hirošime bacio atomsku bombu ‘Little Boy’, svijet je ušao u novo doba. U jednome bljesku nestao je velik dio japanskoga grada, oko 75.000 ljudi poginulo je gotovo trenutačno. To Hirošimu svrstava među najsmrtonosnije pojedinačne događaje Drugog svjetskog rata i najrazorniju pojedinačnu uporabu jednog oružja u povijesti.

Od posljedica radijacije, opekotina i gladi ukupan broj žrtava narastao je na oko 140.000 do kraja te godine. Dugoročne zdravstvene posljedice kod preživjelih (poput povećanog rizika od raka) osjećale su se desetljećima.  

Bila je to prva borbena uporaba nuklearnog oružja u povijesti, početak ere u kojoj će čovječanstvo prvi put steći moć uništiti samo sebe.

No Hirošima nije označila samo početak nuklearnog oružja. Označila je početak nuklearnog doba.

Hirošima nakon eksplozije atomske bombe

Najveći tehnološki proboj 20. stoljeća

Malo je znanstvenih otkrića toliko promijenilo svijet kao spoznaja da se cijepanjem atomske jezgre može osloboditi golema količina energije.

Već tijekom Drugoga svjetskog rata ta je spoznaja iskorištena za razvoj atomskih bombi, a ubrzo nakon rata i za razvoj nuklearnih reaktora. Dok su vojske u atomu vidjele novo oružje, znanstvenici i političari počeli su govoriti o ‘atomima za mir’ i mogućnosti proizvodnje električne energije gotovo bez ograničenja.

Tako je iz istog tehnološkog proboja nastalo i najrazornije oružje i jedan od najvažnijih novih izvora energije modernog svijeta. Osim toga, nuklearna tehnologija danas nije važna samo za energetiku, nego i za medicinu, gdje se koristi u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti.

Nuklearna ravnoteža straha

Nakon Hirošime i Nagasakija nuklearno je oružje postalo središte Hladnog rata.

SAD i Sovjetski Savez desetljećima su gomilali nuklearne arsenale sposobne više puta uništiti planet. Paradoksalno, upravo je ta prijetnja pridonijela izbjegavanju izravnog sukoba dviju supersila. Strah od uzajamnog uništenja postao je svojevrsni regulator hladnog rata i čuvar mira između Washingtona i Moskve.

No nuklearna tehnologija nikada nije prestala biti izvor međunarodnih napetosti. Od indijskog i pakistanskog nuklearnog programa do Sjeverne Koreje, pitanje tko posjeduje ili želi posjedovati atomsku bombu ostalo je jedno od ključnih sigurnosnih pitanja suvremenog svijeta.

To se pokazalo i u najnovijim sukobima na Bliskom istoku, gdje je iranski nuklearni program postao jedan od glavnih razloga sukobljavanja Irana s Izraelom i SAD-om.

Nakon raspada SSSR-a na ukrajinskom teritoriju ostao je treći najveći nuklearni arsenal na svijetu. Zbog toga se nakon ruske aneksije Krima 2014. i invazije 2022. često postavlja pitanje bi li se povijest drukčije razvijala da je Ukrajina 1990-ih zadržala nuklearni arsenal i da ga nije predala Rusiji u zamjenu za sigurnosna jamstva velikih sila.

Od bombi do elektrana

Istodobno, atom je postajao i važan mirnodopski izvor energije.

Prve nuklearne elektrane počele su raditi 1950-ih godina, a tijekom sljedećih desetljeća nuklearna energija postala je važan dio energetskih sustava mnogih država. Francuska najveći dio svoje električne energije proizvodi upravo u nuklearnim elektranama, dok deseci država diljem svijeta koriste nuklearne reaktore za proizvodnju struje. Danas nuklearne elektrane proizvode oko deset posto svjetske električne energije.

Nuklearna energija pritom ima jednu veliku prednost: tijekom proizvodnje gotovo ne emitira ugljični dioksid. Zbog toga je posljednjih godina ponovno u središtu rasprava o klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji.

S druge strane ostaju problemi sigurnosti, radioaktivnog otpada i sjećanja na nesreće poput Černobila i Fukushime.

Upravo je zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom ostalo jedno od dugotrajnih otvorenih pitanja hrvatske energetike i pogotovu politike. No, Hrvatska iz Krškog dobiva 16 posto električne energije, pa se ozbiljno razmatra gradnja novog nuklearnog postrojenja.

Nasljeđe Hirošime

Kad je 6. kolovoza 1945. atomska bomba uništila Hirošimu, svijet je prvi put vidio razornu moć oslobođene energije atoma. Osam desetljeća kasnije nuklearna tehnologija koristi e za proizvodnju električne energije, liječenje raka, istraživanje svemira i pogon brodova. 

Malo je znanstvenih otkrića koja su čovječanstvu istodobno dala toliko mogućnosti za napredak i toliko razloga za strah.