Paklenih 42,8 stupnjeva: rekord iz Ploča koji traje već 45 godina

Kolosijeci na pruzi od Ploča prema Mostaru deformirali su se pod naletom temperatura koje su tog kolovoza 1981. danima pržile hercegovački krš i dolinu Neretve. Na jednom mjestu pruga je bila iskrivljena  u dužini od 300 metara. Putnici su na najkritičnijoj dionici prema Sarajevu prevozili autobusima, a stanovnici su pomagali u pretovaru stoke iz zaustavljenih vlakova. 

Kad je u tom toplotnom valu 4. kolovoza 1981. u Pločama izmjereno 42,8 Celzijevih stupnjeva, malo tko je mogao pretpostaviti da će taj rekord ostati nedostižan gotovo pola stoljeća. Ni danas, 45 godina kasnije, u Hrvatskoj nije službeno izmjerena viša temperatura.

Prženje jaja na haubama

To se odnosi na temperaturu izmjerenu u strogo kontroliranim uvjetima – u hladu meteorološke kućice dva metra iznad travnate podloge uz slobodno strujanje zraka. Tog se dana asfalt u Pločama topio na 70-ak stupnjeva, a na haubama automobila parkiranih na suncu zagrijanima i do 90 stupnjeva moglo se čak i peći jaja. 

Tko zna što se sve moglo ispeći u Sirakuzi na Siciliji, koja se 11. kolovoza 2021. pržila na 48,8 stupnjeva, a što u kalifornijskoj Dolini smrti (Death Valley) gdje je 10. srpnja 1913. izmjereno rekordnih 56,7 stupnjeva – u hladu.

Danas – duža razdoblja paklenih vrućina

Pločanski je rekord postavljen u vrijeme kada su temperature više od 40 stupnjeva u Hrvatskoj bile prava rijetkost. Iako je prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda takva temperatura izmjerena više od 50 puta, prije 1981. u Hrvatskoj bila su samo četiri slučaja, i to za vrijeme toplinskog vala u srpnju 1950. – u Karlovcu (42,4), Osijeku (40,3), te na dvije zagrebačke postaje (Maksimir 40,4 i Grič 40,3).  

No, veća temperatura od pločanske nije izmjerena punih 45 godina. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da današnja ljeta nisu toplija od onih prije nekoliko desetljeća. Međutim, klimatolozi upozoravaju da se promjene klime ne očituju prvenstveno kroz apsolutne rekorde nego kroz sve dulja razdoblja ekstremnih vrućina.

Dok su nekada temperature iznad 35 stupnjeva uglavnom trajale nekoliko dana, danas su sve dugotrajniji toplinski valovi postali gotovo uobičajena pojava. Osobito je to vidljivo na Jadranu. 

U Makarskoj je u srpnju 2025. 28 dana mjerena temperatura viša od 30 stupnjeva, dok su ih Ploče u, kolovozu imale 23. Problem su i sve češće tople noći, tijekom kojih se minimalna temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva. U kolovozu 2025. Lastovo i Dubrovnik imali su po 28 takvih noći. 

Promjena klime traži klimatizaciju

Takve vrućine mijenjaju svakodnevni život. Klima-uređaji, nekad luksuz, postali su gotovo nužnost u kućama, apartmanima, hotelima i uredima. Posljedica je stalni rast potrošnje električne energije. Hrvatski operator prijenosnog sustava zabilježio je rekordnu satnu potrošnju električne energije 17. srpnja 2024., upravo tijekom snažnog toplinskog vala.  

Tako nastaje svojevrsni začarani krug. Što su toplinski valovi dulji i intenzivniji, to je veća potreba za rashlađivanjem prostora, a time i potrošnja energije. Rekord iz Ploča možda još uvijek stoji, ali način na koji danas živimo s ljetnim vrućinama bitno je drugačiji nego 1981. godine.