Hrvatska među liderima rasta troškova rada u EU

Troškovi rada u Europskoj uniji nastavili su rasti u četvrtom tromjesečju 2025., a Hrvatska se pritom svrstala među zemlje s najsnažnijim povećanjem. Prema podacima Eurostata, troškovi rada po satu u europodručju porasli su za 3,3 posto na godišnjoj razini, dok je na razini cijele EU zabilježen rast od 3,7 posto.

Ukupne troškove rada čine plaće i nadnice te neplaćeni troškovi, poput doprinosa poslodavaca. U europodručju su plaće povećane za 3,0 posto, dok su neplaćeni troškovi rasli brže, za 4,4 posto. Sličan odnos vidljiv je i na razini EU, gdje su plaće porasle za 3,4 posto, a ostali troškovi rada za 4,5 posto, što potvrđuje da pritisak na ukupne troškove rada dolazi iz više izvora.

Građevinarstvo i nekretnine prednjače

Rast troškova rada razlikuje se ovisno o djelatnosti. U europodručju su troškovi porasli za 3,5 posto (siva ekonomija) i 3,2 posto u poslovnom sektoru. Industrija je pritom zabilježila rast od 2,5 posto, građevinarstvo 4,0 posto, a usluge 3,4 posto. Na razini EU rast je bio ujednačen, s povećanjem od 3,7 posto u oba sektora. Industrija je rasla 3,1 posto, građevinarstvo 4,5 posto, dok su usluge zabilježile rast od 3,9 posto.

Među pojedinim djelatnostima najviše se ističu nekretnine, s rastom troškova plaća od 4,6 posto, zatim stručne, znanstvene i tehničke usluge s 4,5 posto te obrazovanje s 4,4 posto. Slijede građevinarstvo i promet, oba s rastom od 4,1 posto. Najniže povećanje zabilježeno je u energetici, 2,7 posto, te u prerađivačkoj industriji, 2,8 posto, dok je rudarstvo jedino zabilježilo pad, od 1,2 posto.

Kod neplaćenih troškova rada najveći rast bilježe građevinarstvo i sektor nekretnina, oba po 5,8 posto. Slijede promet, stručne djelatnosti i ostale usluge s rastom od 5,4 posto. Energetski sektor zabilježio je najniži rast od 3,0 posto, dok je rudarstvo ostalo na istoj razini.

Hrvatska u europskom vrhu

U usporedbi među državama članicama, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu. Troškovi plaća po satu u četvrtom tromjesečju 2025. porasli su za 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čime se svrstala među tri zemlje s najvećim rastom u Europskoj uniji.

Veći rast zabilježen je samo u Sloveniji, gdje je iznosio 19,1 posto, te u Bugarskoj s 13,8 posto. Istodobno, većina velikih europskih gospodarstava bilježi znatno umjereniji rast. Francuska je zabilježila povećanje od 1,1 posto, Italija 2,3 posto, dok su Njemačka i Cipar na razini od 2,7 posto. Malta je jedina zabilježila pad troškova rada, i to za 3,9 posto.