Europska mirovina sve popularnija, EU priprema veliku reformu

Tri godine nakon što je Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP) postao dostupan građanima Europske unije, sve više Europljana, uključujući i Hrvate, otvaraju svoje PEPP račune, a Europska komisija upravo prolazi kroz najambiciozniju reformu ovog instrumenta od njegova uvođenja.

Na četiri tržišta, u Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, Europsku mirovinu koristi više od 16.500 klijenata s ukupnom imovinom od oko 90 milijuna eura.

Među njima je i Toni Milun, prvi korisnik PEPP-a u Hrvatskoj i ambasador financijske pismenosti.

- Kad sam ubacio podatke u eGrađani i vidio projekciju mirovine, shvatio sam da se ne mogu osloniti samo na državni sustav. Promijenio sam status u poduzetnika i mirovina mi je odjednom pala za 300 eura – to je jak signal da moraš sam graditi svoju financijsku sigurnost - govori Milun.

Više od 230 tvrtki u Hrvatskoj koristi ga kao benefit za svoje zaposlenike: uplata do 804 eura godišnje po zaposleniku smanjuje poreznu osnovicu, što ovaj instrument čini izravno konkurentnim 3. mirovinskom stupu.

Što je Europska mirovina i kako funkcionira

Europska mirovina je dobrovoljni mirovinski štedni proizvod koji funkcionira kao dugoročno ulaganje u globalno diverzificirani portfelj dionica i obveznica putem indeksnih fondova (ETF-ova). Korisnik redovito uplaćuje sredstva koja se automatski ulažu prema odabranom profilu rizika, a s godinama se portfelj postupno konzervativnije prilagođava kako bi se zaštitila akumulirana vrijednost uoči umirovljenja.

Ključna prednost Europske mirovine leži u njezinoj prenosivosti: za razliku od nacionalnih mirovinskih proizvoda, PEPP prati korisnika kroz cijelu Europsku uniju. Promjena države, zbog posla, životnih okolnosti ili osobnih razloga, ne znači gubitak ili zamrzavanje mirovinske štednje. Proizvod je dostupan svima bez obzira na status zaposlenja: zaposlenima, samozaposlenima, studentima i nezaposlenima, a posebno je primjenjiv za mobilne radnike koji mijenjaju države rada unutar EU-a.

Za poslodavce, Europska mirovina predstavlja moderan i porezno učinkovit benefit: uplate do 804 eura godišnje po zaposleniku u Hrvatskoj smanjuju poreznu osnovicu, a zaposleniku istovremeno grade dugoročnu financijsku sigurnost izvan državnog sustava.

Reforma koja mijenja pravila

Europska komisija 20. studenog 2025[1]. objavila je paket zakonodavnih prijedloga za jačanje dopunskih mirovinskih proizvoda u sklopu strategije za uniju štednje i ulaganja. Prijedlog za izmjenu PEPP uredbe trenutačno prolazi zakonodavni postupak Europskog parlamenta i donosi konkretne promjene.

Ukida se gornja granica naknada od 1 posto koja je dosad ograničavala pružatelje, a uvodi se načelo vrijednosti za novac, nacionalna nadzorna tijela uspoređivat će troškove i učinkovitost pojedinog PEPP-a s usporedivim proizvodima na tržištu, a pružatelji s lošijim rezultatima morat će opravdati svoje naknade. Poslodavcima se otvara mogućnost automatskog uključivanja zaposlenika (auto-enrolment), a porezni tretman PEPP-a trebao bi biti izjednačen s nacionalnim mirovinskim proizvodima, što je bila jedna od ključnih strukturnih slabosti do sada.

- Predložene promjene idu u pravom smjeru. Ukidanje cjenovnih ograničenja, auto-enrolment i porezno izjednačavanje, to su mjere koje mogu konkretno ubrzati prihvaćanje Europske mirovine i u Hrvatskoj - ističe Emilio Gučec, analitičar Finaxa.

Informiranost ostaje ključni izazov

Unatoč rastu, najveća prepreka nije povjerenje u proizvod – nego vidljivost. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) je utvrdila da je glavna prepreka potražnji upravo nesvjesnost kućanstava o PEPP-u, uz općenito nisku participaciju u dopunskim mirovinskim shemama.

Hrvatska u tom pogledu nije iznimka, 3. stup uživa daleko veću javnu prepoznatljivost, dok Europska mirovina ostaje gotovo nepoznata široj javnosti, unatoč objektivno povoljnijim uvjetima ulaganja.

Emilio Gučec, Finax

Konkretni podaci govore sami za sebe: alat eGrađani (opcija 'Moja mirovina') pokazuje da velik dio aktivnih osiguranika može očekivati mirovinu koja ne prelazi 40–50 posto posljednje plaće – znatno ispod standarda koji si sami postavljaju. Upravo ta spoznaja sve češće postaje okidač za otvaranje dodatnih mirovinskih računa.

Trendovi se ipak mijenjaju. Sve više građana aktivno traži informacije o dugoročnom ulaganju, a ulazak novih pružatelja na europsko tržište potvrđuje da ovaj segment više nije eksperiment, nego tržište u razvoju. Demografski pritisak na državne mirovinske sustave raste, udio javnih mirovinskih prava u odnosu na BDP visok je i očekuje se daljnji rast, dok građani velik dio štednje drže na bankovnim računima umjesto da je usmjere u dugoročne investicije.

- Ako govorimo iskreno, oslanjanje isključivo na državni mirovinski sustav danas više nije održiva strategija. Demografski trendovi su jasni - tko to ignorira, svjesno preuzima rizik nižeg standarda u mirovini - zaključuje Gučec.