Orwellova ‘1984.’: od Velikog brata do digitalnog nadzora ponašanja

Dana 8. lipnja 1949. objavljen je roman ‘1984.’ Georgea Orwella (1903. – 1950.), jedno od najutjecajnijih djela 20. stoljeća i najpoznatija literarna slika totalitarnog nadzora.

U svijetu u kojem je nastao, bio je upozorenje na državu koja kontrolira informacije, misli i ponašanje građana. U svijetu u kojem se danas čita, postaje nešto drugo: opis mehanizama koji su promijenili oblik, ali ne i logiku.

Nadzor kao funkcija države

U vrijeme kada je Orwell pisao ‘1984.’, nadzor nije bio apstraktna ideja.

Bio je sastavni dio političkih sustava, pa i onih europskih s druge strane željezne zavjese. U tim su državama tajne službe kontrolirale komunikacije, sustavno sakupljale privatne informacije i sastavljale dosjee o građanima. 

Ne čudi što je roman na europskom istoku objavljen tek 18 godina kasnije, 1967. u Jugoslaviji, najprije u slovenskom prijevodu, a kasnije u hrvatskom i srpskom. 

Nakon pada Berlinskog zida i otvaranja arhiva istočnoeuropskih službi postalo je jasno u kojoj je mjeri nadzor bio institucionaliziran i normaliziran.

U Jugoslaviji se taj raspon kretao od stvarnih zloupotreba privatnih podataka do atmosfere sumnje i paranoje koju je Dušan Kovačević u ‘Balkanskom špijunu’ pretvorio u satiru.

Ta paranoja nije bila nuspojava sustava — bila je i njegov alat, jer je držala ljude u stanju trajne samokontrole.

Roman kao ogledalo, a ne fikcija

Kad je 1984. snimljen istoimeni film, roman se još uvijek čitao prvenstveno kao kritika totalitarnih režima. Granica između fikcije i stvarnosti bila je jasna: s jedne je strane država, s druge pojedinac. Kontrola je bila vertikalna i prepoznatljiva.

John Hurt kao Winston Smith pod paskom Velikog Brata (Boba Flaga) u filmskoj verziji iz 1984.

U demokratskim društvima nakon kraja Hladnog rata činilo se da se prostor privatnosti širi. Državna kontrola je oslabila, komunikacije su liberalizirane, a razvoj tehnologije percipiran je kao alat slobode. No taj period pokazao se relativno kratkim.

Povratak nadzora – u novom obliku

Posljednjih dvadesetak godina nadzor nije nestao nego je promijenio vlasnika i instrumente. Danas se kontrola ponašanja pojavljuje kroz praćenje zaposlenika u realnom vremenu, analizu produktivnosti i digitalnih tragova. Uz to dolazi i gotovo potpuni zapis aktivnosti na internetu te algoritamsko upravljanje sadržajem.

Razlika u odnosu na Orwellov svijet nije u postojanju nadzora, nego u njegovoj prirodi. Prije je bio centraliziran i politički, danas je disperziran, tehnološki i tržišno vođen.

To ne znači da suvremeni sustavi kontrole imaju istu narav kao totalitarni režimi, ali pokazuju da se logika upravljanja ponašanjem nije promijenila.

Algoritmi kao novi sustav kontrole

Najveća razlika jest to što nadzor više ne služi samo ograničavanju ponašanja, nego i njegovom usmjeravanju.

Algoritmi sugeriraju što ćemo vidjeti, upućuju na to što ćemo pročitati i u sve većoj mjeri utječu na ono što ćemo napraviti. Kontrola više nije samo zabrana, nego se pretvara u upravljanje izborima.

Od kontrole do upravljanja

U Orwellovoj ‘1984.’ cilj sustava bio je poslušan građanin. U današnjem svijetu cilj je često nešto drugo: angažirani korisnik, predvidivi potrošač i optimizirani zaposlenik.

Logika je, međutim, slična. Sustav prikuplja podatke, analizira ponašanje i pokušava ga dovesti u željeni okvir.

Zatvoreni krug

Orwell je pisao o svijetu u kojem je nadzor bio vidljiv i politički motiviran. Danas živimo u svijetu u kojem je nadzor često nevidljiv. Posredovan je tehnologijom i dijelom prihvaćen kao cijena funkcionalnosti sustava.

Razlika je i u tome što se nekada protiv nadzora borilo, a danas se u njemu aktivno sudjeluje.

U tom smislu, orwellovski krug je zatvoren od države koja kontrolira građane do sustava koji upravljaju korisnicima.

'1984.' ili '2026.'?

Iz romana su najviše zapamćeni novogovor, mehanizmi kontrole ('Veliki brat te gleda') i Ministarstvo istine (u kojem je zaposlen glavni protagonist Winston Smith kao urednik koji povijesne arhive 'korigira' u skladu s promjenama u politici Partije). 

Ponekad u drugi plan pada činjenica da je Orwell svijet podijelio na tri velika bloka koji se neprestano sukobljavaju oko resursa i utjecaja u ostatku svijeta, glavnom izvoru jeftinih sirovina i radne snage. Danas su ti blokovi ponešto drukčiji, ali logika konkurencije za podatke, resurse i moć ostaje iznenađujuće slična.

Orwellova karta distopijskog svijeta 1984. podijeljenog na tri bloka: Oceaniju, Euraziju i Eastaziju, koje se bore za ostatak svijeta (sporno područje)

Bi li se - uz male korekcije u blokovskom i ideološkom rasporedu – Orwellov roman '1984.', objavljen 1949., mogao zvati '2026.'?