Hrvatska Orqa među osnivačima EU-ukrajinskog saveza za dronove

Domaći proizvođač dronova Orqa FPV objavio je da je jedan od osnivača EU-Ukrajinskog saveza za dronove (engl. EU-Ukraine Drone Alliance), partnerstva čiji je cilj brzo povećati proizvodnju dronova i counter dronova. Očekuje se da će taj savez osigurati ulaganja i širenje obrambenih industrijskih kapaciteta u Ukrajini i Europskoj uniji.

Komentirajući ovaj iskorak u potpori Ukrajini, suosnivač i glavni izvršni direktor Orqe Srđan Kovačević podsjetio je da već surađuju s Ukrajinom, a ranije ove godine potpisali su i službeni sporazum s tvrtkom General Cherry za proizvodnju tzv. interceptor dronova.

– Zato me iznimno ohrabruje osnivanje EU-Ukrajinskog saveza za dronove, koji će okupiti najbolje europske obrambene inovacije. Veselimo se što ćemo pridonijeti skalabilnim, vertikalno integriranim modelom proizvodnje koji može osigurati resurse potrebne na današnjem bojištu – komentirao je Kovačević.

Naime, prošlog su tjedna Europska komisija i Ukrajina potpisale novo obrambeno - industrijsko partnerstvo, što predstavlja velik korak naprijed u integraciji europske i ukrajinske obrambene industrije. Komisija je također pokrenula EU-ukrajinski sporazum o bespilotnim letjelicama (engl. EU–Ukraine Drone Deal) kako bi produbila suradnju na tehnologijama bespilotnih letjelica i sustavima za borbu protiv njih. Uz to, Komisija je isplatila dodatnih milijardu eura za potporu ukrajinskim kapacitetima za bespilotne letjelice u okviru Zajma za potporu Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura.

Uklanjanje prepreka

Ove će inicijative, kako su rekli, omogućiti ukrajinskim i EU tvrtkama brži razvoj ključnih obrambenih sposobnosti, ojačati zajedničku industrijsku proizvodnju te osnažiti istraživanje i razvoj u području obrane koje financira EU.

Nadovezujući se na postojeće bilateralne sporazume o bespilotnim letjelicama između Ukrajine i država članica EU-a, novo će partnerstvo pružiti jedinstven, koherentan okvir EU-a i Ukrajine za olakšavanje, koordinaciju i potporu njihovoj punoj provedbi.

EU i Ukrajina složili su se da će do kraja 2026. godine promicati zajedničku proizvodnju bespilotnih letjelica, a cilj im je proširiti svoju obrambenu industrijsku suradnju na zajedničku proizvodnju antibalističkih projektila do 2028. godine, pomažući u rješavanju kritičnih nedostataka u sposobnostima protuzračne obrane.

Novo partnerstvo produbit će integraciju europske i ukrajinske obrambene industrije uklanjanjem prepreka suradnji i ubrzavanjem usklađivanja standarda. Rad će napredovati u ključnim područjima, od obrambene javne nabave do zaštite intelektualnog vlasništva, omogućujući tvrtkama s obje strane nesmetaniju suradnju i jačanje zajedničke europske sigurnosti.

Sporazum o bespilotnim letjelicama spaja europsku industrijsku snagu s ukrajinskim iskustvom s bojišta radi ubrzanja razvoja i financiranja zajedničke proizvodnje dronova te anti-dron sustava. Potičući ulaganja i prijenos tehnologije u sektorima dvojne namjene, dogovor ujedno služi kao model za širenje suradnje na raketne sustave i obrambene opskrbne lance. Time se Ukrajini osiguravaju hitno potrebne vojne sposobnosti na terenu, dok se istovremeno dugoročno jača obrambena spremnost cijele Europe.

Uvid u stvarna ograničenja

Komisija će sada raditi s ukrajinskim partnerima i europskom zajednicom bespilotnih letjelica, s obzirom na to da je prvi sastanak 18 osnivačkih članova zakazan za rujan u Bruxellesu. Članovi iz država članica EU uključuju hrvatsku Orqu, španjolsku Indru Group, talijansku tvrtku Fincantieri, poljski WB Group, švicarski Destinus, francuski Delair, litvanska tvrtka RSI Europe, dansku Termu i njemački Quantum Systems.

Odabrani ukrajinski članovi su Skyfall Industries, Greentech Harvest, Tencore, Deviro, Vyriy Industry, Athlon Avia, Tehavtofart Pivden, Uforce i F-Drones.

Kako bi nam pobliže objasnio ovu suradnju kontaktirali smo samog Kovačevića koji je za Lider rekao da je riječ o radnoj skupini Europske komisije za interakciju s industrijom.

– Suradnja između privatnog i javnog sektora kroz taj okvir pomoći će u domeni razvoja obrambenih sposobnosti, a vjerujem onda i šire neke europske legislative vezane uz druge primjene, prvenstveno ove dvojne namjene. Ovo je sada prilika i prostor kroz koji industrija može pružiti svoje inpute policy makerima na europskoj razini kako bi se stvorilo adekvatno okruženje za razvoj industrije – objasnio je Kovačević.

Glavna ideja je, tvrdi Kovačević, stvoriti formalni okvir, jer Europska komisija do sada nije imala mehanizam koji može integrirati inpute iz industrije.  Dosad se sve svodilo na parcijalne interakcije gdje operateri komuniciraju s državama članicama, a one to prenose Komisiji, što ne daje dobru osnovu za donošenje politika.

– Sudjelujući na sastancima u Bruxellesu, shvatio sam da donositelji odluka nemaju kompletnu i realnu sliku onoga što se doista događa u industriji, pa tako ni uvid u naša stvarna ograničenja, probleme i moguća rješenja. Često se fokusiraju na krive stvari, dok mi u industriji imamo puno bolji uvid u vlastiti rad. To je sada prepoznato i kroz ovo se tijelo napokon stvara adekvatan okvir za izravnu razmjenu informacija – zaključio je Kovačević.