Srpanj je najmirniji mjesec na burzama, ali kalendar vara ulagače

Lipanj, a posebno srpanj, povijesno su među najmirnijim mjesecima na burzama. Kada bi se kretanje tržišta tijekom godine prikazalo kao vremenska prognoza, ljetni mjeseci bili bi razdoblje stabilnog vremena – manje turbulencija, manje iznenađenja i mirnije tržišno okruženje. To potvrđuje i indeks volatilnosti VIX, poznat kao 'termometar straha' Wall Streeta, koji mjeri očekivanu razinu tržišnih oscilacija, ističe u analizi Emilio Gučec, country manager Finaxa za Hrvatsku.

U razdoblju od 2014. do 2024. prosječna vrijednost VIX-a u srpnju iznosila je 15,8 bodova. Za usporedbu, listopad je u istom razdoblju bio znatno aktivniji, s prosjekom od 19,94 bodova, odnosno oko 26,6 posto višom razinom volatilnosti.

Ipak, sezonski obrasci ne bi trebali biti temelj investicijskih odluka. Za dugoročne ulagače poruka ostaje ista: kratkoročne oscilacije samo su tržišna buka – bez obzira pojavljuju li se tijekom ljetnih mjeseci ili hladnijeg dijela godine.

Ljetna tišina ima strukturne razloge

Povijesni podaci potvrđuju da su ljetni mjeseci na financijskim tržištima obično mirniji od ostatka godine. Prosječna vrijednost VIX-a između 2014. i 2024. iznosila je 16,6 bodova u lipnju i 15,8 bodova u srpnju, što su bile dvije najniže mjesečne razine u kalendarskoj godini. Za usporedbu, prosjek VIX-a od kolovoza do listopada iznosio je 18,5 bodova, dok je u razdoblju od studenog do ožujka dosegnuo 18,7 bodova.

Još je zanimljivije da je srpanjski VIX bio ispod godišnjeg medijana u 10 od 11 promatranih godina. Jedina iznimka bila je 2024. godina. Također, samo je dvaput prosjek u srpnju premašio 20 bodova – 2020. tijekom pandemije i 2022. u jeku inflacijskog šoka. Drugim riječima, kada je srpanj bio nervozan, odnosno kada je volatilnost bila povišena, tržišta su uglavnom bila nervozna tijekom cijele godine, a ne samo usred ljeta.

Mjesečni prosjeci VIX-a po godinama (2014. – 2024.)

* 2020. je statistička iznimka (COVID-19).

Iza ovih brojki stoji jednostavna činjenica: tržište tijekom ljeta doslovno usporava.

-Tradicionalno, volumen trgovanja opada tijekom ljeta, jer portfeljni menadžeri i institucionalni investitori uzimaju godišnje odmore. Prema procjenama iz sektora, dnevni volumen trgovanja u razdoblju od lipnja do kolovoza pada za približno 10 do 15 posto. To je ujedno i stanka između sezona objave poslovnih rezultata, kada su izvještaji za prvi kvartal već iza nas, a oni za drugi kvartal tek slijede. Ljetni mjeseci također povijesno donose manje značajnih odluka središnjih banaka, regulatornih promjena i makroekonomskih događaja. Manje trgovine i manje novih impulsa prirodno znače nižu volatilnost - objašnjava Emilio Gučec, country manager Finaxa za Hrvatsku.

Redovno ulaganje i vrijeme na tržištu

Zanimljivo je i da je u čak 4 od 11 promatranih godina najniži prosjek VIX-a zabilježen upravo u jednom od ljetnih mjeseci (lipanj 2014., kolovoz 2016., lipanj 2021., lipanj 2024.). No ni jedna od ovih statistika ne bi smjela postati recept za investiranje.

Sezonalnost je koristan opis prošlosti, a ne strategija za budućnost. Pokušaj tempiranja tržišta prema kalendaru sličan je pokušaju hvatanja noža koji pada; teoretski je moguće, ali praktički rijetko završava bez povreda. Podaci to potvrđuju vrlo jasno. Prema analizi J.P. Morgana2 investitor koji je tijekom 20 godina, do 31. srpnja 2024., ostao uložen u indeks S&P 500, odnosno nije prodavao svoja ulaganja, ostvario je prosječan godišnji prinos od 10,5 posto.

Investitor koji je propustio samo deset najboljih trgovinskih dana u tom razdoblju ostvario bi prosječan godišnji prinos od 6,2 posto. Da je propustio 20 najboljih dana, prinos bi pao na 3,6 posto, a propuštanje 30 najboljih dana smanjilo bi ga na svega 1,4 posto godišnje – razinu koja jedva nadmašuje inflaciju.

Ključna spoznaja iz iste analize jest da se najbolji dani na tržištu često pojavljuju vrlo blizu najgorih. Čak sedam od deset najboljih trgovinskih dana u promatranom razdoblju dogodilo se unutar dva tjedna od jednog od deset najgorih dana.

- Za investitora koji ulaže 20 ili 30 godina, propuštanje samo deset najboljih trgovinskih dana može gotovo prepoloviti ostvareni prinos, dok bi propuštanje trideset najboljih dana dugoročni rezultat svelo na tek mali dio potencijalnog prinosa. To je glavna poruka istraživanja i matematika čvršća od bilo koje sezonske intuicije: dugoročne rezultate ne određuje pokušaj savršenog tempiranja tržišta, već vrijeme provedeno na tržištu. Podsjetimo, indeks S&P 500 od 1928. godine ostvario je, prema dostupnim podacima, prosječan godišnji prinos od oko 10 posto uz reinvestirane dividende. Također, nijedno uzastopno 20-godišnje razdoblje u gotovo stoljetnoj povijesti indeksa nije završilo s negativnim ukupnim prinosom. Za investitora koji ulaže disciplinirano i dovoljno dugo, zato je mnogo važnije pitanje 'koliko dugo ostati na tržištu' nego 'kada ući na tržište' - dodaje Gučec.

Za investitore koji aktivnije prate tržišta, mirnije ljetno razdoblje može biti prilika za dokup postojećih pozicija ili povećanje redovitih uloga. No ni ovdje poruka nije 'sada je pravo vrijeme', već 'sada, kao i uvijek, sustavno gradite portfelj'.

Sezonalnost ima svoje iznimke

U tablici se posebno ističu 2020. i 2022. godina. Sezonalnost je korisna dok se ne dogodi nešto što mijenja pravila igre. Pandemija COVID-19 upravo je to učinila. Dana 16. ožujka 2020. godine, VIX je dosegnuo rekordnih 82,69 bodova, nadmašivši čak i vrhunac iz financijske krize 2008. Cijela godina bila je iznimka, a prosječna vrijednost VIX-a u ožujku iznosila je 57,1 bod, gotovo tri puta više od uobičajenog prosjeka za taj mjesec.

Sličan odmak od uobičajenih obrazaca vidjeli smo i 2022. godine. Najveća inflacija u SAD-u u više od četrdeset godina i agresivno podizanje kamatnih stopa održavali su tržišta nervoznima čak i tijekom ljeta. Tako je prosjek VIX-a u srpnju 2022. iznosio 24,6 bodova, dok je dugoročni prosjek za taj mjesec samo 15,8. Tržište, jednostavno rečeno, ne zanima što piše u kalendaru kada nastupe veliki poremećaji.

Zato statistike o mirnijim ljetnim mjesecima treba promatrati kao zanimljivost, a ne kao investicijsko pravilo. Za dugoročnog investitora najvažnije ostaje isto: redovito ulagati, držati se svoje strategije i ne dopustiti emocijama da upravljaju odlukama koje donosimo za idućih dvadeset godina, zaključuej Gučec.