Gotovinski krediti opet ubrzali, buknula zaduženja po karticama

Mjere ograničavanja kreditiranja koje je Hrvatska narodna banka uvela s 1. srpnjem prošle godine, a uskoro će ih dodatno zaoštriti, djelomično daju rezultate, ali ne u skladu s očekivanjima bankara. Posljednje objavljene statistike pokazuju kako dvoznamenkaste godišnje stope rasta, koje traju već gotovo tri godine, nisu zaustavljene. Naime, ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju srpnja 29,2 milijarde eura, što je 10,5 posto više nego prije godinu dana.

Kako navode analitičari Raiffeisen banke, na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za solidnih 282 milijuna eura ili jedan posto više. Ako se kretanje kreditiranja promotri na osnovi transakcija, na godišnjoj razini njihov se rast usporio s 11 posto na kraju lipnja na 10,7 posto na kraju srpnja. 

Portfelj stambenih kredita u bankama vrijedi 14,7 milijardi eura, što je polovica ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Na godišnjoj razini, stopa rasta stanja ovih kredita usporila je s 13,1 posto na 12,3 posto zbog učinka baznog razdoblja. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti porasli su za malo više od jedan posto ili 164,8 milijuna eura. Na osnovi transakcija zabilježeno je također usporavanje godišnjeg rasta, s 13 na 12,2 posto.

Nedavno objavljeni Bilten HNB-a ističe kako je volumen novougovorenih stambenih kredita ostao viši od prosjeka prve polovice ove godine, kao i prosjeka prošle godine. Također, volumen novih gotovinskih kredita ostao je vrlo visok i iznosio 351 milijun eura, blizu najviših razina dosegnutih u prvom lanjskom polugodištu.

Plasmani koji najviše potpiruju inflaciju, gotovinski krediti, s druge strane ubrzavaju. U srpnju je portfelj 'gotovinaca' vrijedio 11,4 milijarde eura, što je gotovo 40 posto ukupnih kredita. - Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021., a dvoznamenkasti rast od studenoga 2023. – stoji u RBA analizi.

Krajem prošle godine zabilježeno je snažno ubrzanje na godišnjoj razini, s 10,5 posto u studenome na 16,6 posto u prosincu. Međutim, ovaj snažan porast rezultat je reklasifikacije dijela hipotekarnih kredita u gotovinske nenamjenske kredite. Reklasifikacija je učinjena u sklopu unaprjeđenja kvalitete podataka o kreditima kućanstvima.

U srpnju je godišnja stopa rasta ove vrste kredita iznosila 14,9 posto. Na osnovi transakcija, rast gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao je s 9,3 posto u lipnju na 9,8 posto u srpnju na godišnjoj razini. Što se tiče ostalih vrsta zaduženja građana, prekoračenja po transakcijskim računima (popularni 'minusi'), s iznosom od 696,1 milijun eura, čine 2,4 posto ukupnih kredita.

Na mjesečnoj razini, rasli su za 0,3 posto, ali su i pali za više od tri posto u odnosu na godinu ranije. Kod kredita po kreditnim karticama (2,2 posto ukupnih kredita stanovništvu) bilježi se suprotan trend. Iznosili su 636,1 milijun eura te su uz pad na mjesečnoj razini od 0,2 posto na godišnjoj razini bili veći za 15 posto.

Za bankare ovakvi trendovi u kreditiranju nisu iznenađujući. Analitičari RBA ističu kako je, u skladu s očekivanjima, tijekom dosadašnjeg dijela godine primjetan nastavak solidne potražnje za kreditima stanovništvu uz tendenciju usporavanja godišnje stope rasta prema 10 posto.