Hrvatski Titanic: Baron Gautsch – najteža nesreća na hrvatskom Jadranu

Dana 13. kolovoza 1914., samo nekoliko tjedana nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, nedaleko od Rovinja potonuo je putnički parobrod Baron Gautsch. Ostala je to do danas najveća pomorska tragedija na hrvatskom Jadranu. U nesreći je poginulo 177 ljudi, među njima velik broj žena i djece, zbog čega je brod kasnije dobio nadimak ‘hrvatski Titanic’. 

Brod je plovio na redovitoj liniji između Dalmacije i Trsta te je tih dana prevozio brojne civile koji su nastojali pobjeći iz ratom ugroženih područja. Austro-ugarska ratna mornarica prethodno je postavila minska polja radi zaštite Pule, tada glavne ratne luke Monarhije. Posada Barona Gautscha dobila je upozorenja o opasnom području, no brod je ipak uplovio preblizu minskoj zoni. 

Prema kasnijim izvješćima, zapovjedništvo mosta toga je dana bilo prepušteno mlađim časnicima, dok su odgovorni časnici bili odsutni. U 14.50 sati brod je punom brzinom naletio na minu. Potonuo je u svega nekoliko minuta, šest nautičkih milja od rovinjskog svjetionika Sveti Ivan na pučini. 

Tragedija je potresla cijelu istočnu obalu Jadrana. Mnogi poginuli bili su civili iz Dalmacije, Istre i Trsta, a olupina broda i danas leži na dnu mora između Rovinja i Brijuna kao jedno od najpoznatijih ronilačkih nalazišta na Jadranu. 

Uljanikovi ‘ukleti blizanci’

Posebno mjesto u pomorskim kronikama zauzimaju golemi rudarsko-naftni tankeri iz klase Berge, izgrađeni u pulskom Uljaniku. No upravo je ta serija postala predmet jedne od najvećih misterija svjetskog pomorstva. Dva od četiri sestrinska broda, Berge Istra i Berge Vanga, potonula su u razmaku od svega četiri godine u nerazjašnjenim okolnostima. Na Berge Istri preživjela su samo dvojica od 32 članova posade, a na Berge Vangi poginulo je 40 ljudi. 

Budući da su dijelovi istraga dugo ostali izvan dosega javnosti, a službena objašnjenja nikada nisu do kraja razjasnila sve okolnosti nesreća, među pomorcima i danas kruže različite teorije o stvarnim uzrocima potonuća. Zbog toga su Berge Istra i Berge Vanga ostale zapamćene kao ‘ukleti blizanci’ pulskog Uljanika.

Od Baron Gautscha do Lastova

Više od stoljeća nakon potonuća Barona Gautscha, najveće pomorske nesreće i dalje imaju zajednički nazivnik. Bilo da je riječ o minskoj zoni kod Rovinja, sudaru tankera u Bosporu, misterioznim havarijama oceanskih divova ili nedavnoj tragediji na Jadrolinijinom Lastovu, istrage gotovo uvijek ukazuju na važnost ljudskih odluka, odgovornosti i poštovanja procedura.

Danas, u doba satelitske navigacije, radara, elektroničkih karata i najsuvremenijih sigurnosnih sustava, najveća opasnost na moru često više nije tehnologija ni samo more, nego ljudski faktor, od neiskusnih sezonskih skipera do nepridržavanja sigurnosnih procedura na putničkim linijama.