Kad postoji pravo dioničara, postoji i način da se za njega izbori

U jeku objava financijskih izvješća za poslovnu 2025. dioničare Hrvatske poštanske banke (HPB) dočekalo je iznenađenje: Banka je odlučila ostvarenu neto dobit od 59,1 milijun eura rasporediti u zadržanu dobit. No tri tjedna poslije stiže prekretnica. Država je rekla: 'Ne može!' pa je na stranicama Zagrebačke burze osvanuo Vladin ​protuprijedlog ​u kojemu se traži da se prošlogodišnja dobit rasporedi na drukčiji način.

Prema tom prijedlogu, u zadržanu dobit usmjerilo bi se 23,6 milijuna eura, a preostali dio od 35,5 milijuna, odnosno 17,54 eura po dionici, upotrijebilo bi se za isplatu dividende. Na skupštini održanoj 24. srpnja ta je odluka i donesena pa je država, koja je najveća dioničarka te banke s gotovo 54 posto udjela, osigurala isplatu dividende u dva jednaka dijela: prvi dio, od 8,77 eura po dionici, isplaćen je početkom kolovoza, a drugi će, u istom iznosu, biti isplaćen potkraj siječnja 2027.

Slučaj s HPB-om najnoviji je primjer dioničarskog aktivizma, odnosno aktivnog vlasništva, na domaćem tržištu kapitala. Dosta je primjera u Hrvatskoj, no najprije je potrebno definirati što je uopće dioničarski aktivizam, a što aktivno vlasništvo.

Mali dioničar pobijedio veliku banku

OECD aktivno vlasništvo opisuje kao odgovornost ulagača da prate kompanije u koje ulažu i koriste se svojim vlasničkim pravima kako bi zaštitili i povećali vrijednost ulaganja. To može početi razgovorom s upravom ili glasanjem na skupštini, pri čemu se ne moraju sukobiti s kompanijom.

Dioničarski aktivizam uži je pojam i odnosi se na situacije u kojima ulagač pokušava promijeniti odluke menadžmenta ili strategiju kompanije umjesto da jednostavno proda dionice. Aktivist može tražiti mjesta u odboru, promjenu strategije, prodaju dijela poslovanja, veću dividendu ili otkup vlastitih dionica. Pritom ne mora imati većinski udio. Često je riječ o relativno malome vlasniku koji pokušava uvjeriti druge dioničare da podupru njegove prijedloge. Upravo se po tome aktivno vlasništvo razlikuje od pasivnog ulaganja: umjesto da iziđe iz kompanije, ulagač pokušava utjecati na njezino poslovanje.