Kanada uzvratila SAD-u udarcem od 20 milijardi dolara novih carina

Kanada je u utorak uzvratila Sjedinjenim Državama novim krugom protumjera, ovaj put na američku robu vrijednu oko 20 milijardi dolara, uključujući čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate i poljoprivrednu mehanizaciju. Sukob dviju zemalja, donedavno jednog od najstabilnijih trgovinskih partnerstava na svijetu, time je eskalirao na razinu koja ozbiljno prijeti dugogodišnjim gospodarskim vezama Washingtona i Ottawe.

Ono što ovu rundu carina čini posebno osjetljivom za obične građane jest njezin doseg. Nove kanadske carine ne odnose se samo na industrijsku robu, nego i na proizvode iz svakodnevne potrošačke košarice, od morskih plodova, sira i odjeće do kozmetike i toaletnog papira, a na dio te robe primjenjuju se stope i do 50 posto.

Kanadski ministar financija François-Philippe Champagne poručio je kako Ottawa nije birala ovaj sukob, ali da se gospodarska integracija dviju zemalja sada koristi kao oružje umjesto kao temelj partnerstva od kojeg bi obje strane trebale imati koristi. Ministrica industrije Mélanie Joly pozvala je građane da kupuju kanadske proizvode, ocijenivši da će to zaštititi radna mjesta i pokrenuti val otpora prema američkom pritisku, uz napomenu da će nove carine posebno pogoditi pojedine američke savezne države.

Za razliku od prvog Trumpova mandata, kada su kanadske protumjere iz 2018. godine bile pomno birane da pogode politički osjetljive proizvode, poput jogurta iz Wisconsina, ili viskija iz Kentuckyja, kanadski dužnosnik upoznat sa strategijom vlade rekao je da ovoga puta politička osjetljivost nije bila glavni kriterij. Nove su mjere birane prvenstveno da zrcale američke poteze i pritisnu industrije i opskrbne lance u SAD-u, dok je učinak na pojedine savezne države ostao tek sporedan element.

Kolaps pregovora i eskalacija prijetnji

Kanada se na ovaj potez odlučila nakon što je Trumpova administracija tijekom vikenda uvela 50-postotne carine na kanadsku robu, pošto su pregovori o novom trgovinskom sporazumu propali. Kanadski premijer Mark Carney optužio je Washington da pokušava potčiniti Kanadu i da su američki zahtjevi tijekom neuspjelih razgovora pokazali kako Sjedinjene Države žele, kako je rekao, uništiti ključne kanadske industrije. Dan ranije, na konferenciji za novinare, Carney je stanje opisao gotovo ratnom retorikom, poručivši da je zemlja napadnuta i da se stoga brani.

Trump je sukob dodatno zaoštrio u ponedjeljak, poručivši kanadskim čelnicima da se 'poravnaju' ili da se suoče s posljedicama 'puno gorima' od postojećih carina, uz prijetnju novim 50-postotnim carinama na kanadska vozila, autodijelove i čelik. U utorak je dodao još jednu provokaciju, izjavivši da SAD ozbiljno razmatra preimenovanje jezera Ontario u 'Lake America', u sukobu s ontarijskim premijerom Dougom Fordom. Takav bi potez podsjećao na prošlogodišnji predsjednički nalog kojim je Meksički zaljev preimenovan u Zaljev Amerike.

U satima prije kanadske objave, Trump je na društvenim mrežama optužio zemlju da pljačka američke farmere i tjera američke tvrtke u propast, nazvavši Kanadu 'najtežom i najnerazumnijom' zemljom s kojom surađuje.

Zakon o carinama iz 1930. godine

Za razumijevanje trenutačne runde carina važan je pravni kontekst. Vrhovni sud SAD-a početkom je 2026. poništio velik dio Trumpovih dotadašnjih globalnih carina, uvedenih na temelju Zakona o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine. Administracija je nakon toga posegnula za nizom drugih, dosad rijetko korištenih pravnih instrumenata, najprije za privremenom globalnom carinom od 10, a potom 15 posto po članku 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine, uz paralelno korištenje članka 232. Zakona o proširenju trgovine iz 1962. za sektorske carine na čelik, aluminij i automobile.

Nove, 50-postotne carine na Kanadu uvedene su po posve drugoj, dosad nikada u ovu svrhu primijenjenoj osnovi, članku 338. Zakona o carinama iz 1930. godine, koji predsjedniku dopušta uvođenje carina do 50 posto na uvoz iz zemalja za koje se utvrdi da diskriminiraju američko gospodarstvo. Budući da nijedan predsjednik dosad nije primijenio tu odredbu na ovaj način, njezina zakonitost pred sudovima ostaje neprovjerena, a paralelno se u američkim saveznim sudovima vodi i tužba više od dvadeset saveznih država protiv Trumpove upotrebe članka 122., što dodatno naglašava koliko je pravni temelj cijele carinske politike ove administracije trenutačno nestabilan.

Što točno poskupljuje

Nove carine stupaju na snagu 8. rujna, s trima stopama, 15, 25 i 50 posto, a Kanada njima izjednačuje američke carinske stope na više od 700 proizvoda. Za velik dio američke robe to znači udvostručenje postojeće carine, s 25 na 50 posto, pri čemu najveći dio novih mjera pogađa čelik i aluminij. Kanadski dužnosnici naglašavaju da cilj nije prikupljanje proračunskih prihoda, nego zaštita domaćih tvrtki i smanjenje uvoza iz SAD-a, ističući kako je uvoz američkog čelika u Kanadu već pao 30 posto otkako je uvedena prethodna, 25-postotna carina, a očekuje se da će novih 50 posto taj pad dodatno produbiti.

Robom koja će se suočiti s najvišom, 50-postotnom stopom, obuhvaćeni su pojedini proizvodi od čelika i aluminija, namještaj i odjeća, dok će kućanski aparati, mliječni proizvodi uključujući sir, riba i morski plodovi te određeni derivati čelika i aluminija biti opterećeni s 25 posto. Postojeće kanadske protumjere na američka vozila ostaju na snazi neovisno o novom paketu. Uz carine, Kanada je najavila i potporni paket od 7,5 milijardi kanadskih, odnosno 5,4 milijarde američkih dolara, namijenjen radnicima i tvrtkama pogođenima sukobom. Kanadski dužnosnici priznaju da će protumjere poskupjeti poslovanje pojedinim tvrtkama i potrošačima, no procjenjuju da će ukupni gospodarski učinak ostati umjeren.

Duboko povezani lanci opskrbe

Kanada i Sjedinjene Države imaju izrazito isprepletene lance opskrbe u automobilskoj, energetskoj, poljoprivrednoj i prerađivačkoj industriji, zbog čega dugotrajan trgovinski sukob potencijalno skupo dolazi tvrtkama i radnicima s obje strane granice. Michael Howard II, vlasnik obiteljske tvrtke za proizvodnju namještaja u Warrenu u saveznoj državi Michigan, blizu Detroita, upozorio je da će carine otežati mogućnost da tvrtke poput njegove prehrane vlastite obitelji i podupru lokalnu zajednicu, poručivši da tvrdnja kako Sjedinjenim Državama Kanada nije potrebna jednostavno nije istinita.

Kanadski premijer Carney u ponedjeljak je otvorio i drugu, kulturnu dimenziju spora, tvrdeći da su američki pregovarači tijekom razgovora postavljali prigovore na pravila o francuskom jeziku na streaming platformama i na propise o deklaracijama na francuskom jeziku, pri čemu je odbacio tezu da je riječ o pitanjima o kojima se uopće može pregovarati, budući da za frankofonu Kanadu, kako je istaknuo, nije riječ o preprekama nego o pravima. Trump je optužbu odbacio, tvrdeći da nikada nije ni pomišljao ometati Kanađane u govorenju francuskog jezika te da je riječ o izmišljotini oslabljenog premijer