Pleso: Zagreb je 2. rujna 1959. dobio aerodrom za mlazno doba

U srijedu 2. rujna 1959., otvoren je aerodrom Pleso. Zagreb je time dobio svoju prvu suvremenu zračnu luku, s betonskom uzletno-sletnom stazom dugom 2.500 metara i rasvjetom koja je omogućila sigurnije noćne operacije. Otvaranjem Plesa završilo je razdoblje travnatih uzletišta i stvoreni su uvjeti za prihvat većih i modernijih putničkih zrakoplova koji su Zagreb dotad često zaobilazili. 

Zanimljivo je da je Zagreb u samo nekoliko rujanskih dana 1959. dobio tri simbola modernizacije: aerodrom na Plesu, a sljedećeg dana i Most slobode preko Save i prometni pravac prema Novom Zagrebu i Velikoj Gorici. Bilo je to vrijeme kada je grad definitivno prestao gledati samo prema sjeveru i počeo se širiti prema jugu. 

Zagreb počeo gledati preko Save

No, zagrebačka zrakoplovna priča počela je mnogo ranije. Prvo gradsko letjelište otvoreno je 1909. na Črnomercu, gdje je Slavoljub Penkala konstruirao prve hrvatske zrakoplove, a Dragutin Novak 22. lipnja 1910. upisan je u povijest kao hrvatski pilot koji je izveo prvi let.

Godine 1928. promet se seli na Borongaj, a nakon Drugog svjetskog rata u Lučko, koje ostaje glavna zagrebačka zračna luka do preseljenja na Pleso. Sva ta uzletišta imala su jednu zajedničku osobinu: zrakoplovi su uzlijetali i slijetali na travnate površine. 

Moderni uređaji i duža pista

Razvoj nove zračne luke nastavljen je i nakon otvorenja. Do kraja godine postavljeni su radarski i goniometarski uređaji, čime su dodatno poboljšani uvjeti letenja. Zahvaljujući novoj pisti dugoj 2.500 metara, Zagreb je ubrzo mogao primati i velike putničke zrakoplove koji su dotad uglavnom zaobilazili grad.

Poduzeće Zrakoplovna luka Zagreb upisano je u sudski registar 6. studenoga 1961., a s radom je započelo 20. travnja 1962. Iste godine uveden je i ILS sustav za instrumentalno slijetanje, čime su značajno poboljšani uvjeti za promet tijekom lošeg vremena i smanjene mogućnosti preusmjeravanja letova na druge aerodrome.

Promet je rastao iz godine u godinu pa je 1974. aerodrom bio zatvoren gotovo dva mjeseca zbog velikog infrastrukturnog zahvata. Tada je pista produžena s izvornih 2.500 metara na današnjih približno 3.250 metara, čime je omogućen prihvat najvećih putničkih zrakoplova toga vremena.

Koncesija od 2012. Francuzima 

Novo poglavlje otvoreno je početkom 1990-ih, stvaranjem samostalne Hrvatske. Tvrtka Zagal postala je Croatia Airlines, nacionalni zračni prijevoznik Republike Hrvatske, a Zagreb njezina glavna baza. Time je Pleso definitivno potvrdio status središnjeg hrvatskog zračnog čvorišta.  

I tijekom Domovinskog rata zračna luka bila je strateški važan objekt. Početkom svibnja 1995., tijekom raketiranja Zagreba i okolice kazetnim streljivom, bombe su pale i na područje naselja Pleso uz samu zračnu luku, koja je zbog svojeg vojnog i prometnog značaja bila jedan od ključnih objekata toga područja.

Država je 2012. upravljanje zračnom lukom povjerila francuskom konzorciju kroz 30-godišnju koncesiju, uz obvezu izgradnje novog terminala i daljnjeg razvoja infrastrukture, a 2016 promijenila je naziv Zračne luke Zagreb u Zračna luka Franjo Tuđman. Novi putnički terminal otvoren je 2017. 

Novi terminal, ali i cijene

Putnici su dobili znatno prostraniji i suvremeniji terminal, ali su primijetili i osjetan rast cijena pojedinih usluga, posebno parkiranja. Upravo je to otvorilo prostor za razvoj brojnih privatnih parkirališta u okolici zračne luke, koja danas konkuriraju nižim cijenama i prijevozom do terminala.

Zračna luka na Plesu u 66 godina narasla je sa terminala na tisuću kvadrata na oko 65.000, a i broj putnika porastao je 60-ak puta - sa 78 tisuća u 1959. na 4,68 milijuna u 2025. A sve je počelo upravo na današnji dan, 2. rujna 1959. godine.