Nismo oportunisti, ulažemo dugoročno kao domaći Adris

Početkom ovog tjedna započeo je upis novih dionica kompanije Bosqar temeljem sekundarne javne ponude (SPO), radi prikupljanja do 150 milijuna eura za financiranje budućeg razvoja i akvizicija, uključujući i PIK Vrbovec. Očekuje se da će sve potrebne radnje za početak trgovanja novim Bosqarovim dionicama na Zagrebačkoj burzi biti obavljene do početka srpnja. Osim prikupljanja novoga kapitala, a kako nam je u razgovoru više puta ponovio Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqara, drugi motiv izlaska u SPO dodatno je otvaranje kompanije prema tržištu te širenje baze investitora, jer SPO je, osim za institucionalne investitore, otvoren i za građane, male ulagače i zaposlenike kompanije.

Vjerojatno ne bi bilo naodmet za početak razjasniti u kakvom su srodstvu Bosqar d.d. i Bosqar Invest, ime kojim se koristite u javnom pozivu za upis dionica?

–​ Bosqar d.d. je krovno društvo grupe koje kotira na Zagrebačkoj burzi, a Bosqar Invest je brend koji se odnosi na našu cijelu grupaciju.

A koja je razlika između Bosqar Investa i klasičnog private equity-fonda u pristupu ulaganjima? Mislim, djelujete kao fond, ali fond niste.

– Nismo fond, investicijska smo grupa. Možda bi dobra referencija za potrebe usporedbe bio Adris na domaćem tržištu ili Berkshire Hathaway na međunarodnome, ako govorimo o velikim modelima sa sličnim pristupom. Razlika između nas i fondova jest u tome što mi ulažemo u one kompanije za koje vjerujemo da imaju stalnu potražnju i da će je imati i dalje te što ulažemo dugoročno. Bitna razlika je i vremenski raspon ulaganja, koji kod fondova ne mora odražavati sve prednosti i koristi koje sektor u koji ulažu može realizirati. Mi takvih vremenskih limita nemamo. Smatramo da bez ograničavanja vremena za ulaganja možemo ostvariti mnogo veće promjene i donijeti koristi svim svojim dionicima, bilo da su to zaposlenici, dioničari ili drugi. Drugo je fokus, mi smo apsolutno i mnogo više fokusirani na mnogo manje područje. Trenutačno smo uloženi u tri vertikale, visokotehnološku, prehrambenu i HR, za koje vjerujemo da imaju dugoročan potencijal rasta te da su to industrije u kojima postoji stalna potražnja.

Prehrambena vertikala, pod nazivom Future Food, najnovija vam je, a nakon samo dvije akvizicije, slovenske Panvite i Mlinara, već vam je u strukturi prihoda postala najveća. Jeste li u te dvije akvizicije ušli zato što su se pojavile dobre prilike ili iz nekih drugih razloga?

– Nismo oportunisti i ne iskorištavamo priliku samo zato što to u nekom trenutku izgleda povoljno, već gledamo i dugoročno, gdje se neke stvari mogu poboljšati i gdje možemo stvoriti veću vrijednost. Nikada nismo kupovali kompaniju ni u jednoj vertikali samo zbog trenutačne EBITDA-e ili prihoda ili isključivo financijskih pokazatelja koje ona u tom trenutku ima, nego zbog toga što ona još može napraviti. U Panvitu smo 2024. godine ušli jer je jedna od rijetkih slovenskih, ali i kompanija u užoj regiji koja je vertikalno integrirana. Fraza 'od polja do stola' izvrsno opisuje tu kompaniju, jer ima 3500 hektara zemlje, proizvodnju stočne hrane, svinja i pilića kao finalnih proizvoda koji dolaze u dućane. Osim toga, još uzgaja voće i povrće. Ušli smo u nju zato što smo ocijenili da može biti temelj daljnjeg razvoja naše ideje o poljoprivredno-prehrambenom sektoru.