Trump ukida Bidenova pravila za elektrane na ugljen i plin

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) ukinula je većinu pravila iz vremena administracije Joea Bidena kojima su se ograničavale emisije stakleničkih plinova iz elektrana na ugljen i prirodni plin. Istodobno je predložila ukidanje i preostalih saveznih standarda za emisije stakleničkih plinova iz elektroenergetskog sektora.

Administrator EPA-e Lee Zeldin odluku je objavio na sastanku ministara energetike skupine G20 u Houstonu. Prvi dio odluke, kojim se povlači većina pravila donesenih 2024., konačan je, dok prijedlog za ukidanje svih preostalih standarda tek mora proći propisanu javnu raspravu.

EPA procjenjuje da će ukidanje Bidenovih pravila smanjiti troškove za oko 310 milijardi dolara, dok  administracija predsjednika Donalda Trumpa tvrdi da su prethodni propisi povećavali troškove proizvodnje električne energije i ugrožavali pouzdanost elektroenergetskog sustava. Riječ je o procjeni same EPA-e, a ne o već ostvarenom smanjenju troškova.

- Činjenica je da Amerika proizvodi energiju bolje i čišće nego bilo gdje drugdje u svijetu i naše elektrane ne bi smjele biti nepravedno izdvojene kao meta - rekao je Zeldin.

EPA tvrdi da su pravila iz Bidenova razdoblja prekoračila zakonske ovlasti agencije. Prema obrazloženju sadašnje administracije, od elektrana su zahtijevala primjenu tehnologija čija učinkovitost i komercijalna primjenjivost nisu dovoljno dokazane, što je pojedine elektrane u praksi moglo prisiliti na zatvaranje.

Hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida ne rade

Pravila donesena 2024. odnosila su se, među ostalim, na dugoročni rad postojećih elektrana na ugljen i na intenzivno korištene nove plinske elektrane. Za dio postrojenja kao jedno od ključnih rješenja predviđeno je hvatanje i skladištenje ugljikova dioksida, odnosno CCS, uz cilj smanjenja emisija CO₂ za 90 posto. Bidenova EPA tada je tvrdila da je tehnologija dovoljno razvijena i ekonomski izvediva, dok sadašnja uprava EPA-e to osporava.

Nova odluka izravno se odnosi na emisije stakleničkih plinova, prije svega ugljikova dioksida. To ne znači automatsko ukidanje svih američkih propisa koji se odnose na klasične onečišćivače iz elektrana, poput žive i drugih opasnih tvari u zraku. Zeldin je izjavio da će zaštitne mjere za opasne onečišćujuće tvari ostati na snazi radi zaštite ljudskog zdravlja.

EPA pritom tvrdi da su moguće zdravstvene posljedice emisija stakleničkih plinova iz američkih elektrana previše neizravne i neizvjesne da bi se mogle posebno povezati s američkim elektroenergetskim sektorom. To je jedno od ključnih obrazloženja kojim agencija sada pokušava opravdati i širi prijedlog prema kojem EPA ne bi trebala regulirati emisije stakleničkih plinova elektrana na temelju postojećeg Zakona o čistom zraku.

Ekološke organizacije i dio stručnjaka snažno osporavaju takvo tumačenje. Nathaniel Keohane, predsjednik organizacije Center for Climate and Energy Solutions, odluku je nazvao 'velikim korakom unatrag'.

- Ukidanjem standarda za emisije ugljika iz elektrana EPA je zanemarila pouzdanu znanost i ekonomsku analizu te se odrekla svoje odgovornosti za zaštitu javnog zdravlja i dobrobiti - poručio je Keohane.

Najveći zagađivači nakon Kine

Koliki će stvarni učinak odluke biti na američke emisije i globalne klimatske promjene zasad nije moguće precizno utvrditi. Američki elektroenergetski sektor 2025. ispustio je oko 1,49 milijardi tona ugljikova dioksida povezanog s proizvodnjom energije, a ukupne američke emisije CO₂ iz fosilnih goriva procjenjuju se na oko pet milijardi tona godišnje, što SAD svrstava odmah iza Kine među najvećim nacionalnim izvorima tih emisija.

Emisije američkog elektroenergetskog sektora tijekom proteklih desetljeća uglavnom su padale, između ostalog zbog smanjenja proizvodnje električne energije iz ugljena i prelaska na prirodni plin i obnovljive izvore. Međutim, 2025. ponovno su porasle. Američka Uprava za energetske informacije navodi da su razlozi bili veća potražnja za električnom energijom i veći udio ugljena u proizvodnji u odnosu na 2024. godinu.

Vodeći emiteri stakleničkih plinova

Trump već godinama zagovara veće korištenje američkog ugljena i širenje domaće proizvodnje fosilnih goriva. Ipak, ukidanje propisa samo po sebi ne znači da će se elektrane na ugljen nužno vratiti u opsegu kakav administracija priželjkuje. Na njihov budući udio utjecat će i cijene goriva, rast potrošnje električne energije, troškovi izgradnje novih elektrana te konkurencija drugih izvora energije.

Važan dio priče je i odluka američkog Vrhovnog suda iz 2022. u predmetu West Virginia protiv EPA-e. Sud tada nije presudio da EPA uopće ne smije regulirati emisije stakleničkih plinova iz elektrana. Zaključio je, međutim, da agencija bez jasnog odobrenja Kongresa nema ovlast koristiti jednu odredbu Zakona o čistom zraku kako bi nametnula široku promjenu načina na koji cijeli elektroenergetski sustav proizvodi struju, odnosno prelazak s jednih izvora energije na druge. Time je znatno sužen prostor za određene vrste klimatske regulacije EPA-e.

Povlačenje preostalih standarda

Trumpova administracija napravila je još jedan važan korak u veljači ove godine. EPA je tada povukla takozvani 'endangerment finding' iz 2009., administrativni nalaz prema kojem koncentracije stakleničkih plinova ugrožavaju javno zdravlje i dobrobit. Taj je nalaz bio ključna pravna osnova za reguliranje emisija stakleničkih plinova iz motornih vozila. EPA je 12. veljače 2026. zajedno s njim ukinula i savezne standarde emisija stakleničkih plinova za vozila. Ta je odluka već predmet sudskih sporova.

Sada EPA pokušava napraviti sličan korak i u elektroenergetskom sektoru, pa osim već ukinutih Bidenovih pravila, predlaže povlačenje preostalih standarda i pravnih nalaza na kojima se temelji reguliranje emisija stakleničkih plinova iz elektrana.

To, međutim, ne znači da bi budućoj američkoj administraciji bilo doslovno zabranjeno ponovno pokušati regulirati te emisije. Nova pravna konstrukcija trebala bi takav potez znatno otežati, a konačni doseg ovlasti EPA-e vjerojatno će ponovno određivati sudovi. Ekološke organizacije već su najavile pravne izazove, dok za novi prijedlog slijedi 45-dnevno razdoblje za javne komentare.