Zašto je osnivanje Croatia osiguranja trajalo čak deset godina

Na sjednici Gradskog zastupstva slobodnog i kraljevskog glavnog grada Zagreba osnovano je 4. lipnja 1884. prvo domaće osiguravajuće društvo pod nazivom Croatia osiguravajuća zadruga – današnje Croatia osiguranje. 

Protiv monopola stranih osiguravatelja

No, tom činu prethodila je procedura koja je potrajala punih deset godina. Detalje je otkrio Božo Skoko 2017. u Jutarnjem listu.

Ideja je bila dokidanje apsolutnog monopola austrijskih i mađarskih osiguravajućih  društava u Hrvatskoj. Inicijativa je pokrenuta još 1874., kad je u Narodnim novinama 30. srpnja objavljen tekst u kojem se poziva Zagrepčane i Zagrepčanke da se ugledaju u njemačke gradove i osove se na vlastite noge. 

Vončina: Stranci ubiru dividendu

U članku koji se pripisuje tadašnjem gradonačelniku Ivanu Vončini stoji: 'Građani u potrebi za osiguranjem, budući da ni u Zagrebu niti u Hrvatskoj ne postoji domaće društvo, osiguravaju svoje kuće i pokretnu imovinu kod stranih osiguravajućih društava. Stranim društvima plaćaju svake godine propisanu premiju. Dioničari pak stranih društava dijele godinama dividendu, a bukne li u Zagrebu vatra, zagrebački je građani gase i pogase kao besplatni težaci tih stranih dioničara'. 

Već na sjednici gradske skupštine održanoj 22. rujna te 1874. prihvaćena su Osnova pravila Zagrebačkog uzajamnog osiguravajućeg zavoda proti požara i zaključeno je da gradska općina treba izdvojiti temeljni kapital novom zavodu u iznosu od 50 tisuća forinti, sve dok pričuvna zaklada ne dosegne taj iznos pa bi se taj novac vratio gradu. 

Šenoa kao gradski senator

Ključne materijale za sjednicu pripremio je zamjenik gradonačelnika Gjuro Deželić, koji je bio i tajnik zagrebačkog dobrovoljnog vatrogasnog društva. Glavni izvjestitelj na sjednici Gradskog zastupstva o prijedlogu u svojstvu gradskog senatora bio je August Šenoa, a na pitanja zastupnika je odgovarao sam načelnik Vončina. 

Upravo je Šenoa – koji je u to doba bio zaposlen u gradskom Poglavarstvu - stajao iza niza inicijativa koje su modernizirale Zagreb i Hrvatsku, a među njima je i nastojanje za većom gospodarskom neovisnošću. Ta se agenda poklapala s nastojanjima bana Ivana Mažuranića, koji je za svog mandata proveo niz reformi u pravosuđu, političkoj upravi i školstvu. 

Ekonomska realizacija ilirske ideje

Unatoč velikoj potpori političke okolnosti odgađale su projekt. Središnja vlast nije izdavala dozvole za rad, tražila dodatna pojašnjenja, izmjene i dopune, birokratizirala i odugovlačila… U međuvremenu je i Mažuranić 1880. podnio ostavku zbog otezanja s obnovom financijske nagodbe i priključenjem Vojne krajine banskoj Hrvatskoj. Problem je bio u raspodjeli poreza između Zagreba i Pešte. U suštini se radi o istoj logici središnje vlasti kao i u slučaju osnivanja domaće osiguravajuće kuće.

Zato je Croatia osiguravajuća zadruga (kako je u konačnici nazvana) osnovana tek 1884., deset godina nakon prve inicijative. Tada je u temeljnu glavnicu zadruge Grad Zagreb uložio 100 tisuća forinti, koje je društvo ubrzo vratilo. Osnivanje osiguravajuće kuće bila je ekonomska realizacija ideja koje su ilirci formulirali kulturno i politički nekoliko desetljeća ranije.

Od pokretača cijelog projekta oživotvorenje je na istoj funkciji dočekao samo Deželić. Vončina je odstupio 1876. u jeku žestokih rasprava oko novog gradskog vodovoda, a Šenoa je umro 1881. 

Od 2014. u vlasništvu Adrisa

Od 1945. Croatia osiguranje postaje državni osiguravateljski zavod, a 1990. ponovno je postalo dioničko društvo u pretežitom državnom vlasništvu. Od 2014. u većinskom je vlasništvu Adris grupe. Najveće je osiguranje u Hrvatskoj i zauzima 27,5 posto tržišta.