Pad cijena nafte popravio sentiment, ali inflacija još prijeti

Slabljenje energetskog šoka i pad cijena nafte poboljšali su raspoloženje u europodručju, no inflacijski pritisci još nisu završili, upozoravaju analitičari PBZ-a u najnovijem tjednom pregledu gospodarskih i financijskih kretanja. Procjenjuju da će se rast cijena postupno prelijevati na neenergetska dobra i usluge, zbog čega i dalje očekuju novo povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke u rujnu.

 

Nakon gotovo 110 dana od izbijanja ratnog sukoba, 17. lipnja potpisan je Islamabadski memorandum o razumijevanju između Sjedinjenih Država i Islamske Republike Iran. Tijekom pregovora održanih 21. i 22. lipnja u švicarskom planinskom odmaralištu Bürgenstock iznad Lucernskog jezera dogovoren je plan puta prema konačnom sporazumu u sljedećih 60 dana.

 

Iako promet kroz Hormuški tjesnac još nije ni približno normaliziran, postignuti dogovor bio je dovoljan da potakne pad cijena nafte. Tjedan je zaključen s cijenom od 72 dolara po barelu, što je razina posljednji put zabilježena neposredno prije izbijanja sukoba. Pad cijena zabilježio je i prirodni plin, koji je tjedan završio na 40 eura po megavatsatu, premda se još nije vratio na predratne razine.

 

Normalizacija opskrbe naftom, upozoravaju analitičari, zahtijevat će određeno vrijeme, a u slučaju otežane provedbe sporazuma mogla bi se dodatno odgoditi. Oporavak opskrbe plinom mogao bi trajati i dulje zbog oštećenja infrastrukture. Unatoč tome, niže cijene energenata pozitivno su utjecale na lipanjske ankete poslovnog sentimenta.

 

Lipanjska istraživanja tako pokazuju oporavak sentimenta u europodručju nakon smirivanja napetosti u Perzijskom zaljevu. Poboljšanje je vidljivo i među potrošačima i među poduzećima, no ono je zasad skromno, a razina povjerenja i dalje je ispod pretkriznih razina.

 

PMI istraživanje upućuje na ponovno uravnoteženje između uslužnog sektora i prerađivačke industrije. U uslugama se, nakon snažnog pada posljednjih mjeseci, bilježi manji pesimizam, pri čemu je indeks porastao na 48,9 bodova sa svibanjskih 47,7. Istodobno je PMI prerađivačke industrije blago korigiran naniže, na 51,3 boda s prethodnih 51,6, ali je ostao u području ekspanzije. Razlog je, kako su analitičari i ranije najavljivali, djelomično slabljenje procesa obnavljanja zaliha koji je posljednjih mjeseci podupirao gospodarsku aktivnost.

 

Zbog toga je kompozitni PMI porastao za jedan bod, na 49,5. Nacionalna istraživanja također pokazuju blago poboljšanje poslovnog sentimenta. Njemački IFO indeks porastao je s 85 na 85,6 bodova, francuski INSEE sa 93 na 94, a talijanski IESI s 94,2 na 95,2 boda.

Poboljšalo se i povjerenje potrošača. Indeks Europske komisije drugi je mjesec zaredom porastao, s -19 na -17,7 bodova, a optimističnija su i očekivanja rasta u anketi ECB-a CES te raspoloženje kućanstava u Francuskoj, gdje je indeks porastao s 82 na 84 boda. Jedina iznimka bila je Italija, gdje je povjerenje palo s 93,4 na 92,4 boda.

 

Analitičari zaključuju da je povjerenje vjerojatno dosegnulo najnižu razinu, no učinci viših cijena i dalje će tijekom ljetnog tromjesečja opterećivati gospodarsku aktivnost. Vidljiviji oporavak očekuje se u jesenskim mjesecima. Ohrabrujući su pritom signali iz cjenovnih PMI indeksa koji upućuju na usporavanje rasta i ulaznih i izlaznih cijena.

 

Međutim, iako je vrhunac izravnog utjecaja energetskog šoka na ukupnu inflaciju vjerojatno prošao, prelijevanje viših troškova na cijene neenergetskih dobara i usluga u europodručju tek slijedi.

 

Kretanje cijena goriva na benzinskim postajama ovisit će i o tempu ukidanja državnih mjera potpore, prije svega smanjenih poreza uvedenih tijekom posljednja dva mjeseca. Utjecaj na cijene električne energije i plina tradicionalno dolazi s odmakom od nekoliko mjeseci, a zasad je rast cijena električne energije vidljiv samo u Italiji.

 

Sličan, pa i nešto dulji vremenski odmak očekuje se kod prijenosa viših cijena umjetnih gnojiva i energenata na cijene hrane, dok je kod usluga taj proces još sporiji i ovisi o energetskoj ovisnosti pojedinih djelatnosti. Ipak, trenutačno slaba potražnja u europodručju i ograničena mogućnost poduzeća da povećavaju cijene smanjuju rizik snažnijeg prijenosa troškova na krajnje potrošače.

 

Odjel za ekonomska istraživanja Intese Sanpaolo procjenjuje da će prosječna stopa inflacije u europodručju ove godine iznositi oko 2,9 posto. Vrhunac bi trebala dosegnuti u listopadu, na 3,6 posto, dok bi se iznad tri posto mogla zadržati od kolovoza ove do veljače iduće godine. Prosječna temeljna inflacija trebala bi iznositi oko 2,5 posto, također uz vrhunac u listopadu od 2,7 posto.

 

Prema osnovnom scenariju, referentne kamatne stope trebale bi porasti na 2,5 posto u rujnu, dok bi eventualno treće povećanje moglo uslijediti u ožujku 2027. godine. No ono bi se moglo pokazati nepotrebnim ako prijenos cjenovnih pritisaka bude slabiji od sadašnjih očekivanja. Samo u danas manje vjerojatnom scenariju propasti pregovora i ponovne blokade Hormuškog tjesnaca kamatne bi stope mogle brže dosegnuti, pa čak i premašiti razinu od tri posto.

Na domaćem tržištu ovoga će tjedna u fokusu biti dvije važne objave. U srijedu će biti objavljena prva procjena inflacije za lipanj, koja bi trebala pokazati daljnje slabljenje doprinosa energije i motornih goriva ukupnoj inflaciji, budući da se tijekom lipnja padu cijena dizela pridružio i Eurosuper 95, što u svibnju nije bio slučaj.

 

Dan kasnije bit će objavljeni podaci o kretanju cijena stambenih nekretnina u prvom tromjesečju ove godine. Podsjetimo, u posljednjem lanjskom tromjesečju cijene su porasle 3,4 posto na kvartalnoj te 16,1 posto na godišnjoj razini.

 

Na financijskim tržištima sredinom tjedna tečaj eura prema dolaru pao je na najnižu razinu u posljednjih 13 mjeseci, na 1,13 dolara za euro. Do kraja tjedna dolar je blago oslabio, ali je američka valuta ipak treći uzastopni tjedan završila u plusu te je euro tjedan zaključio na razini od 1,14 dolara.

 

U odnosu na prethodni petak tromjesečni Euribor pao je za četiri bazna boda, na 2,29 posto, dok su šestomjesečni i dvanaestomjesečni Euribor pali za po tri bazna boda, na 2,60 odnosno 2,76 posto.

 

Na Zagrebačkoj burzi Crobex je tjedan završio na 4.454 boda, uz blag rast od 0,1 posto. Među sektorskim indeksima najveći rast ostvarili su CROBEXkonstrukt i CROBEXtransport, oba po 4,1 posto, dok je CROBEXturist porastao 2,8 posto. S druge strane, najveći pad zabilježili su CROBEXnutris (-1,0 posto) i CROBEXindustrija (-0,8 posto).