Poslovni plan: Nužni sudar poduzetničkog entuzijazma sa stvarnošću
Proces pisanja plana često je prvi trenutak u kojem se ideja prestaje promatrati intuitivno i počinje secirati racionalno
Poznatom pruskom vojskovođi Helmuthu von Moltkeu, starijem, pripisuje se često upotrebljavana izreka da nijedan plan nije preživio prvi kontakt s neprijateljem, opservacija uvelike primjenjiva i na pisanje poslovnog plana. U teoriji poslovni plan ima jasnu i racionalnu ulogu. On bi trebao biti alat koji poduzetniku omogućuje da sagleda tržište, definira proizvod ili uslugu, procijeni troškove, predvidi prihode i razmisli o rizicima. U stvarnosti, međutim, on vrlo rijetko funkcionira kao dokument kojem se poduzetnici kontinuirano vraćaju. Mnogo češće ostaje u ladici, mapi na računalu ili privitku e-maila poslanog banki, investitoru ili nekoj instituciji.
No to ne znači da je poslovni plan nekoristan. Naprotiv, njegova stvarna vrijednost često se pokaže tek poslije, i to ne kao operativnog alata, nego kao mentalnog okvira. Proces pisanja plana često je prvi trenutak u kojem se ideja prestaje promatrati intuitivno i počinje se secirati racionalno. Upravo tada poduzetnici prvi put nailaze na vlastita ograničenja, rupe u logici i pretpostavkama koje su do tog trenutka uzimali zdravo za gotovo.
– U pisanje poslovnog plana ušla sam djelomično naivno, a djelomično s velikim entuzijazmom. To mi je realno bio uvod za ulazak u poduzetništvo i iako sam iza sebe imala 12 godina iskustva u internetskom novinarstvu i digitalnom marketingu, izrada poslovnog plana bila je trenutak u kojem sam prestala sanjariti i počela vrlo konkretno razmišljati o tome što zapravo radim. Taj dokument prisili te da staneš, racionaliziraš ideju i počneš je graditi korak po korak – naglašava Hana Bartolović, osnivačica i izvršna direktorica portala After5.
