Prevlaka, 19. lipnja 1986.: početak kraja druge nuklearke kraj Zagreba

Na današnji dan, 19. lipnja 1986., u Zagrebu je donesena prva politička odluka protiv izgradnje nuklearne elektrane na lokaciji Prevlaka. 

Time je zapravo započeo proces koji će tri godine kasnije dovesti do potpunog odustajanja od tog projekta i šireg jugoslavenskog nuklearnog programa.

Černobil pojačao strepnje

Planirana kao druga nuklearna elektrana za Hrvatsku, nakon Krškog, Prevlaka je trebala opskrbljivati Zagreb i sjevernu Hrvatsku. Međutim, projekt je od početka pratio niz kontroverzi – od seizmičkih pitanja do blizine gusto naseljenog područja.

Nepuna dva mjeseca ranije dogodila se katastrofa u Černobilu, koja je bitno promijenila odnos prema nuklearnoj energiji. Rasprava o Prevlaci ubrzo je prestala biti tehničko pitanje i postala političko. Upravo zato odluka iz lipnja 1986. bila je početak institucionalnog otpora.

Zagrebački probni balon

Doduše, bio je to tek probni balon lansiran preko Gradske organizacije SSRN-a (Socijalistički savez radnog naroda), koja je bila masovniji i nešto manje ideologizirani politički organ, ali ipak pod kontrolom Saveza komunista. 

Tako je negativan stav javnosti pretočen u političku odluku – od Sabora je zatraženo da odustane od lokacije u Prevlaci, ali je ostavljena mogućnost da se o svim drugim lokacijama provede široka javna rasprava.

Zagrepčani nisu vjerovali službenim informacijama

Do tada je druga nuklearka kraj Zagreba već ušla u Prostorni plan. Trebao je to biti drugi zajednički hrvatsko-slovenski nuklearni reaktor. Javnost, uobičajeno nepovjerljiva prema službenim, politički usmjeravanim informacijama, bila je uvjerena da se u Prevlaki već nešto gradi, te da je osnovana i tvrtka 'Prevlaka u izgradnji'. 

Potmulu histeriju nisu dokraja spriječila objašnjenja da nuklearka nema ni lokacijsku, a kamoli građevinsku dozvolu, te da su obavljeni samo prvi istražni radovi na lokaciji. Kasnije se ispostavilo da je to bio dokument Urbanističkog instituta i Instituta 'Ruđer Bošković' iz 1978. nazvan 'Nuklearna elektrana Prevlaka – prethodni radovi i opći urbanistički uvjeti'.

U godinama koje su slijedile čak ni moćni energetski lobi nije uspio smiriti otpor koji je jačao. Konačno, tri godine kasnije, u lipnju 1989., donesen je savezni Zakon o zabrani gradnje nuklearnih elektrana u SFRJ. Tako je i hrvatska lokacija, Prevlaka, ostala tek mrtvo slovo na papiru.

Prevlaka opet aktualna

Četiri desetljeća kasnije nuklearna energija ponovno je tema. Hrvatska sudjeluje u radu Krškog i razmatra nove opcije, od proširenja postojeće elektrane do gradnje nove. 

Globalna energetska kriza i najave novih tehnologija koja su veliki potrošači električne energije idu u prilog pobornicima nuklearki.

I dalje su u igri dvije lokacije koje su spominjane od 1970-ih - uz Prevlaku na Savi aktualizirana je i Tanja kraj Erduta na Dunavu. Međutim, Vlada tek treba izraditi Plan razvoja nuklearne energije.

Hrvatska je, dakle, još daleko od bilo kakve odluke. Uostalom, još se nismo dogovorili gdje ćemo skladištiti hrvatsku polovicu radioaktivnog otpada iz Krškog, koja je puštena u pogon prije više od 43 godine.