Hrvatski poduzetnički vrh premalo se bavi ekspanzijom i novim tržištima

Prošle je godine 500 najboljih kompanija povećalo novostvorenu vrijednost s oko 18,02 na 18,91 milijarde eura, odnosno 4,9 posto, čime je drugu godinu zaredom oboren povijesni rekord. Međutim, prihodi su porasli samo 2,4 posto, pa su najbolji izgubili utrku s inflacijom od 3,7 posto.

Najbolji izgubili dah

Tako je top 500 zapravo ostvario realan pad prihoda od 1,3 postotna poena. Kad se uzme u obzir da su prihodi svih poduzetnika u 2025. narasli 8,8 posto (realno 5,1 posto), to može značiti da su najbolji izgubili dah, odnosno da su uljuljkani, te da ne rade u dovoljnoj mjeri na ekspanziji.

Moglo bi se reći da više rade na ušminkavanju rezultata poslovanja nego na osvajanju novih tržišta. To se pretočilo i na dobit, koja je stagnirala, odnosno pala za 0,8 posto, što je realan pad od 4,5 posto. Slično je i kad se top 500 proširi na 1000 najvećih stvaratelja nove vrijednosti.

Banke i dalje najmoćnije

Posao s novcem u Hrvatskoj i dalje donosi najveći novac. Banke su opet uvjerljivo najmoćniji stvaratelji nove vrijednosti. Uostalom, tri najveće – Zagrebačka, PBZ i Erste - drugu godinu zaredom predvode listu 500 najboljih koju za Lider priprema Dun & Bradstreet. Zaba predvodi listu s rekordnim iznosom od 771 milijun eura novostvorene vrijednosti.

Zapravo je to pojam poznat kao added value, odnosno dodana vrijednost, ali je u ovoj publikaciji modificiran u novostvorenu vrijednost (NV) kako ga se ne bi miješalo s porezom na dodanu vrijednost (PDV-om).

Pola nove vrijednosti banke odnose u inozemstvo

Riječ je o zbroju bruto plaća i bruto dobiti, odnosno o iznosu kojeg zaposlenici troše, a vlasnici ulažu ili troše. U priči o rekordnoj novostvorenoj vrijednosti postoji jedna začkoljica, koja se posebno transparentno iskazuje kod banaka.

Od 771 milijuna eura gotovo 510 milijuna eura odnosi se na neto dobit, koju će mahom potrošiti vlasnici, uglavnom u svojim domicilnim državama. Tako bi se moglo reći da je Zaba prošle godine stvorila ipak znatno manji iznos koji ostaje u Hrvatskoj – oko 261 milijun eura.

Ista računica mogla bi se primijeniti na cijeli bankarski sektor, koji je gotovo u cijelosti zastupljen na listi. Neto dobit deset banaka u stranom vlasništvu bila je u 2025. oko 1,4 milijardi eura, pa se može zaključiti da je od 2,7 milijardi eura bankovne novostvorene vrijednosti u Hrvatskoj ostala jedva polovica.

Bankovni je biznis, naravno, i dalje uvjerljivo najprofitabilniji. Bruto stopa profitabilnosti iznosi gotovo 40 posto, četiri puta više od prosjeka za top 1000.

Trgovina posluje s malom novom vrijednošću

Maloprodaja je gotovo zrcalna slika banaka. Oba sektora ostvarila su podjednaku NV, ali trgovci su to ostvarili uz 3,7 puta više tvrtki sa 3,5 puta više zaposlenih koji su ostvarili triput veće prihode. Stoga maloprodaja radi s profitabilnošću od oko pet posto, dok banke ostvaruju 40-postotnu profitabilnost. To vrlo dobro pokazuje koliko ista milijarda prihoda u različitim sektorima znači nešto sasvim drugo.