Državni službenici sve se više žale, MUP uvjerljivo prednjači

Odbor za državnu službu, neovisno tijelo koje odlučuje o žalbama državnih službenika i kandidata za prijam u državnu službu, u 2025. je zaprimio ukupno 1133 predmeta, od čega 1054 upravnih i 79 neupravnih. Riječ je o porastu broja upravnih predmeta za više od 30 posto u odnosu na 2024. godinu, kada ih je zaprimljeno 701. To je najveći godišnji priljev predmeta otkako je 2017. godine zabilježen nagli pad s rekordnih razina iz sredine prošlog desetljeća, kada je Odbor pojedinih godina rješavao i po nekoliko tisuća upravnih predmeta.

MUP daleko ispred svih

Podaci koje Odbor iznosi u godišnjem izvješću Vladi jasno pokazuju gdje nastaje najveći broj sporova između državnih službenika i njihovih poslodavaca. Od 1054 zaprimljenih upravnih predmeta u 2025. godini, čak 609, odnosno gotovo 58 posto, odnosi se na rješenja Ministarstva unutarnjih poslova. Nijedno drugo državno tijelo nije ni blizu te brojke. Na drugom mjestu nalaze se sudovi svih razina (115 predmeta), a na trećem Ministarstvo financija, zajedno s Carinskom i Poreznom upravom (105 predmeta). Slijede Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije s 50 predmeta te Državni inspektorat s 49.

Drugim riječima, službenici i namještenici zaposleni u sustavu unutarnjih poslova čine više od polovice svih koji su se u 2025. godini žalili na odluke o svom radnom statusu, bilo da je riječ o rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, ocjenjivanju ili prestanku službe.

Odbor u izvješću ne navodi zaseban komentar o uzroku te koncentracije, no iz strukture predmeta proizlazi da je riječ o istom trendu koji pogađa cijelu državnu upravu, a to su ustrojstvene promjene.

Restrukturiranje glavni je pokretač žalbi

Prema vrsti predmeta, najviše zaprimljenih žalbi odnosilo se na raspored na radno mjesto (372), zatim na obvezu polaganja državnog ispita (341) te na ocjenjivanje državnih službenika (123). Odbor izrijekom navodi da je porast žalbi na rješenja o rasporedu posljedica ustrojstvenih promjena tijela državne uprave, što s obzirom na to da MUP nosi glavninu ukupnog broja predmeta, upućuje na to da su reorganizacijski zahvati unutar tog ministarstva bili osobito intenzivni tijekom 2025. godine.

Više od polovice prvostupanjskih rješenja poništeno

Podaci o načinu rješavanja predmeta pokazuju da drugostupanjsko tijelo vrlo često ne prihvaća ocjene prvostupanjskih tijela, uključujući MUP.

Od ukupno 894 riješena predmeta u 2025. godini, Odbor je u 512 slučajeva, odnosno u 57 posto predmeta, poništio prvostupanjsko rješenje i vratio predmet na ponovno rješavanje. Žalba je odbijena u 34 posto slučajeva (300 predmeta), dok je rješenje u potpunosti poništeno u 39 predmeta, a izmijenjeno u 18.

Kao najčešći razlog poništavanja prvostupanjskih rješenja Odbor navodi pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te povrede pravila postupka koje su mogle utjecati na ishod. Riječ je o formulaciji koja upućuje na sustavne propuste u pripremi rješenja unutar prvostupanjskih tijela, a s obzirom na omjer predmeta, najveći dio tog tereta otpada upravo na MUP.

Sudovi u pravilu potvrđuju stavove Odbora

Zanimljivo je da, unatoč tome što Odbor masovno poništava tuđe odluke, njegova vlastita rješenja gotovo redovito prolaze sudsku kontrolu. Tijekom 2025. godine protiv rješenja Odbora pokrenuto je 71 upravni spor, što je svega osam posto od ukupno riješenih predmeta.

Nadležni upravni sudovi donijeli su 96 presuda, od čega je u 54 slučaja tužbeni zahtjev odbijen, a u samo jednom predmetu sud je odlučio protivno pravnom shvaćanju Odbora u korist službenika. Odbor u zaključku izvješća ističe da je time potvrđeno kako je samo jedan posto sudskih presuda u meritumu odstupio od njegovih rješenja.

Slučaj Državnog inspektorata

Poseban je slučaj skupine od 19 predmeta koji se odnose na službenike Državnog inspektorata. Njima je posebnim zakonom priznat povoljniji status kod raspoređivanja, no prema navodima iz izvješća, prvostupanjsko tijelo je 'u više navrata uporno odbijalo postupiti' po drugostupanjskim rješenjima Odbora, unatoč tome što su dotični službenici u međuvremenu otišli u mirovinu. Sud je na kraju poništio rješenje kojim je prvostupanjsko tijelo obustavilo postupak, ocijenivši da je riječ o zlouporabi normativnog okvira, te naložio isplatu plaće žalitelju prema prethodnom pravomoćnom rješenju.

Izvješće otkriva i ozbiljan kadrovski deficit unutar samog tijela. Odbor čini osam imenovanih članova, od kojih je jedna obavljala poslove predsjednika, no administrativne poslove za cijelo tijelo obavlja samo jedna službenica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Odbor sam u izvješću ocjenjuje da je to premalo za kontinuirano i kvalitetno obavljanje poslova te poziva na to da se izmjenama Zakona o državnim službenicima omogući ustrojavanje vlastite stručne službe unutar tijela.

Smanjen broj neriješenih predmeta

Unatoč porastu priljeva predmeta, Odbor navodi da je tijekom 2025. nastavio smanjivati broj neriješenih predmeta, čime je smanjen i broj tužbi zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku. Ipak, na dan 31. prosinca 2025. u radu je ostalo neriješeno ukupno 773 upravna predmeta, od čega čak 479 iz same 2025. godine (najviše žalbi na raspored, 178, te na obvezu polaganja državnog ispita, 188).

Također, u izvješću se navodi da je na rad Odbora u 2025. bilo je planirano 406.863 eura, a utrošeno je 372.956,90 eura.

U zaključnoj ocjeni Odbor upozorava da je uz ustrojstvene promjene u državnoj upravi broj žalbi u porastu te da je nužno raditi na prevenciji budućih sporova, prije svega kroz edukaciju službenika koji u prvostupanjskim tijelima rješavaju u službeničkim odnosima, te kroz izradu jasnijeg normativnog okvira koji bi otklonio dvojbe pri primjeni pojedinih službeničkih instituta.