Rat bez mornara: Kako mali dronovi ubijaju velike brodove

Stoljećima je simbol pomorske moći bila velika i jaka mornarica, golemi brodovi puni naoružanja, sposobni nositi gomile topova i ljudi. Suvremena mornarica fokusirala se na goleme nosače zrakoplova, razarače i fregate vrijedne i više od milijardu eura. Njihova veličina, vatrena moć i tehnološka opremljenost bile su vrhunac vojne dominacije na moru, a i sama pojava razarača u blizini bilo koje države izazivao je strah i napetost. No danas se situacija na moru ubrzano mijenja, i to ne zbog novih golemih brodova i razarača, nego zbog plovila koja su desetke puta manja, višestruko jeftinija i uglavnom bez opasnosti za mornare, jer takva plovila u pravilu nemaju članove posade.

Autonomna površinska plovila, poznata kao USV (engl. unmanned surface sehicle) i besposadne podvodne ronilice, odnosno UUV (unmanned underwater vehicle), posljednjih su se nekoliko godina iz istraživačkih laboratorija i vojnih razvojnih programa preselili na stvarna bojišta. Rat u Ukrajini, napadi na trgovačke brodove u Crvenome moru te rast napetosti u Hormuškom tjesnacu pokazali su da budućnost pomorskog ratovanja neće određivati samo broj velikih ratnih brodova, nego i sposobnost upravljanja flotama malih, brzih i autonomnih pomorskih dronova i sustava.

Zaštita i obrana podmorja

U posljednje vrijeme morski dronovi ​pojavili su se kao neopjevani heroji modernih pomorskih operacija mijenjajući pristup svemu na moru, od ratnih operacija do misija spašavanja ili inspekcija. U skladu s time pojavila se i posve nova industrija. Naime, dok su nekada pomorsku obranu gotovo isključivo oblikovala velika brodogradilišta, danas u razvoj autonomnih plovila ulaze softverske tvrtke, proizvođači umjetne inteligencije, proizvođači senzora, radarskih sustava, baterija, komunikacijske opreme i startupovi koji donedavno nisu imali nikakve veze s vojnom industrijom.

Riječ je o tržištu koje prema procjenama više analitičkih kuća raste dvoznamenkastim stopama. Procjene se razlikuju ovisno o metodologiji, ali gotovo sve predviđaju da će globalno tržište autonomnih površinskih i podvodnih sustava do sredine sljedećega desetljeća vrijediti više desetaka milijardi američkih dolara. Pokretači tog rasta nisu samo obrambeni proračuni nego i zaštita podmorske infrastrukture, sigurnost luka, nadzor granica te civilna primjena u energetici, znanosti i pomorstvu.

Mokri laboratorij

Takvi pomorski sustavi nisu novost, ali mornarice su ih dugo smatrale samo pomoćnom opremom. Zbog toga su se uglavnom upotrebljavali za izviđanje, pronalazak mina ili oceanografska istraživanja. Prekretnica je bio početak rata u Ukrajini. Dok je ruska Crnomorska flota početkom sukoba raspolagala sa znatno više ratnih brodova, Ukrajina je postupno razvila novu taktiku koja se nije oslanjala na klasične mornaričke snage. Umjesto toga počela se koristiti malim besposadnim površinskim brodicama natovarenima eksplozivom, opremljenima kamerama, satelitskom komunikacijom i autonomnim navigacijskim sustavima.