SAD šokirao pad zaposlenosti, Wall Street odmah snažno reagirao

Američko tržište rada u srpnju je neočekivano oslabilo, prvi put ove godine zabilježivši pad broja zaposlenih, dok je rast plaća dodatno usporio. Podaci su odmah promijenili očekivanja investitora o idućim potezima američke središnje banke (Fed), pa su dionički terminski ugovori snažno porasli, a prinosi na državne obveznice naglo pali.

 

Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada (BLS), broj zaposlenih izvan poljoprivrede (nonfarm payrolls) u srpnju je pao za sezonski prilagođenih 23 tisuće, dok su ekonomisti očekivali otvaranje oko 83 tisuće novih radnih mjesta. Istodobno je broj zaposlenih za lipanj revidiran naniže na svega 20 tisuća novih radnih mjesta, a i podaci za svibanj znatno su smanjeni u odnosu na prethodne procjene.

 

Unatoč tome, stopa nezaposlenosti pala je s 4,2 na 4,1 posto. No razlog nije snažnije zapošljavanje, nego nastavak pada sudjelovanja stanovništva na tržištu rada. Stopa participacije spustila se na 61,4 posto, najnižu razinu u više od pet godina, što znači da sve manje Amerikanaca aktivno traži posao.

 

Velike revizije podataka dodatno su pogoršale sliku tržišta rada. Nakon korekcija za svibanj i lipanj, prosječno mjesečno otvaranje novih radnih mjesta u posljednjih godinu dana palo je na svega 34.000, što je jedan od najslabijih rezultata posljednjih godina.

Najviše radnih mjesta izgubljeno je u lokalnom obrazovanju, gdje je zaposlenost smanjena za oko 50 tisuća ljudi. Maloprodaja je ostala bez dodatnih 19 tisuća radnih mjesta, dok je financijski sektor izgubio oko 14 tisuća zaposlenih.

 

S druge strane, zdravstveni sektor i dalje otvara nova radna mjesta, ali znatno sporijim tempom nego dosad. U srpnju ih je otvoreno 22 tisuće, što je osjetno ispod prosjeka iz prethodnih 12 mjeseci.

 

Usporio je i rast plaća. Prosječna satnica porasla je tek za dva centa, dok je godišnja stopa rasta plaća usporila na 3,2 posto, ispod tržišnih očekivanja od 3,5 posto.

Objava izvješća izazvala je snažnu reakciju financijskih tržišta. Ulagači sada procjenjuju da je manja vjerojatnost da će Fed već u rujnu ponovno povećati kamatne stope, budući da slabije tržište rada smanjuje rizik od dodatnih inflacijskih pritisaka.

 

Prema CME FedWatchu, vjerojatnost povećanja kamata u rujnu pala je na oko 44 posto, dok tržište za listopad procjenjuje izglede na nešto više od 58 posto.

 

Istodobno su terminski ugovori na američke burzovne indekse snažno porasli, pri čemu je futures na Dow Jones skočio za gotovo 200 bodova, dok su prinosi na američke državne obveznice naglo pali.

 

Svjetski mediji ocjenjuju da podaci potvrđuju postupno hlađenje američkog tržišta rada. Reuters ističe kako gospodarstvo ulazi u fazu sporijeg zapošljavanja, ali bez masovnih otpuštanja, što upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, a ne na nagli ulazak u recesiju.

 

MarketWatch upozorava da pad stope nezaposlenosti može biti varljiv pokazatelj jer proizlazi iz činjenice da sve manje ljudi sudjeluje na tržištu rada. Istodobno, usporavanje rasta plaća moglo bi pomoći daljnjem smirivanju inflacije, što Fedu daje dodatni prostor da odgodi novo povećanje kamatnih stopa.

 

Analitičari smatraju da će upravo idući podaci o inflaciji i zaposlenosti biti ključni za odluku Feda u rujnu. Ako potvrde nastavak slabljenja tržišta rada, američka središnja banka mogla bi zauzeti oprezniji pristup nego što se očekivalo prije samo nekoliko dana.

 

Ovi podaci važni su i za europska tržišta jer američka monetarna politika snažno utječe na globalne kamatne stope, kretanje dolara, cijene obveznica te raspoloženje ulagača na svjetskim burzama. Slabiji podaci iz SAD-a stoga su već u petak potaknuli rast cijena dionica i pad prinosa na obveznice, uz očekivanja da će Fed biti manje agresivan u daljnjem zaoštravanju monetarne politike.