Tehnološki giganti povlače Wall Street prema dolje

Na Wall Streetu su u utorak glavni dionički indeksi zabilježili pad, pri čemu su Nasdaq i S&P oslabili s rekordnih razina, jer su investitori uoči objave kvartalnih rezultata pet najvećih tehnoloških kompanija postali oprezniji.

Dow Jones indeks pao je 26 bodova ili 0,05 posto, na 49.141 bod, dok je S&P 500 oslabio 0,49 posto, na 7.138 bodova, a Nasdaq 0,90 posto, na 24.663 boda.

Dionice proizvođača čipova, koje su ove godine već poskupjele više od 40 posto, posebno su pritisnule Nasdaq, koji je tako zabilježio najveći postotni dnevni gubitak u mjesec dana.

OpenAI nije ostvario interno postavljene ciljeve vezane uz broj tjednih korisnika i prihod, potaknuvši zabrinutost oko sposobnosti tog tehnološkog diva da podupre svoju masivnu potrošnju na podatkovne centre.

Cijena dionice Oraclea, koji se uvelike oslanja na OpenAI za svoje ambicije u računalstvu u oblaku, pala je 4,1 posto. Cijene dionica čipova također su znatnije pale, s Nvidijom, AMD-om i Broadcomom u minusu između 1,6 i 4,4 posto.

"OpenAI daje ulagačima dodatni razlog za razmišljanje o tome usporava li se rast i što to znači za njihovu kapitalnu potrošnju. Velike tehnološke kompanije sutra objavljuju rezultate, što ulagačima daje još više razloga da smanje svoje pozicije u tim dionicama", kaže Chuck Carlson, glavni izvršni direktor Horizon Investment Servicesa u Hammondu u Indiani.

U fokusu zarade tehnoloških divova

Sezona objave kvartalnih zarada u punom je jeku ovog tjedna, pri čemu će pet tehnoloških kompanija iz grupe "Sedam veličanstvenih" objaviti rezultate. 

U srijedu bi trebali o rezultatima izvijestiti Alphabet, Amazon, Meta Platforms i Microsoft, dok je Apple na rasporedu u četvrtak. Kompanije koje bi trebale objaviti rezultate ovog tjedna čine oko 44 posto ukupne tržišne kapitalizacije S&P 500 indeksa.

U fokusu ulagača je i kriza na Bliskom istoku. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je nezadovoljan najnovijim iranskim mirovnim prijedlogom jer odgađa pregovore o nuklearnom pitanju, čime je prigušio optimizam da bi sukob, koji je potresao svjetska tržišta i doveo do skoka cijena energenata, mogao biti blizu rješenja.

Cijene nafte skočile su za više od tri posto, pri čemu barel Brenta stoji 111,26 dolara, a WTI-ja 99,93 dolara, što je oživjelo zabrinutost zbog inflacije i pridonijelo smanjenju sklonosti ulagača riziku.

Američki Fed započeo je zasjedanje, vjerojatno posljednje s Jeromeom Powellom kao predsjednikom središnje banke. Iako se očekuje da će u srijedu zadržati ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom, pratit će se priopćenje i Powellova konferencija za medije zbog stavova kreatora monetarne politike o inflatornom riziku povezanom sa skokom cijena energenata zbog sukoba na Bliskom istoku.

Na europskim burzama većina indeksa su u utorak je završila u crvenome, pri čemu je paneuropski Stoxx 600 indeks oslabio 0,3 posto. Frankfurtski DAX indeks spustio se 0,27 posto, na 24.018 bodova, a pariški CAC indeks z a0,46 posto, na 8.104 boda, dok je londonski Ftse indeks ojačao za 0,11 posto, na 10.332 boda. 

Na azijskim burzama u srijedu su najvažniji indeksi imali različite predznake, dok investitore i dalje brine sukob u Iranu, a oprezni su i u vezi sektora umjetne inteligencije uoči objave zarada tehnoloških divova kasnije tijekom dana.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je u 6,30 sati u minusu 0,2 posto, spustivši se drugi dan zaredom s rekordnih razina dosegnutih u ponedjeljak, ponajviše pod utjecajem korekcije cijena dionica tajvanskih proizvođača čipova. Tokijska burza bila je zatvorena zbog praznika. Kineske i indijska burza bile su u plusu više od pola posto, a australska u minusu 0,23 posto.

Sezona objave kvartalnih zarada u punom je jeku ovog tjedna, pri čemu će pet tehnoloških kompanija iz grupe "Sedam veličanstvenih" objaviti rezultate pa su investitori oprezni dok čekaju nove smjernice. U srijedu bi trebali o rezultatima izvijestiti Alphabet, Amazon, Meta Platforms i Microsoft, dok je Apple na rasporedu u četvrtak.

Tržišta brine i zastoj u diplomatskim pregovorima SAD-a i Irana. Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je najnovijim mirovnim prijedlogom Teherana jer želi da se nuklearna pitanja rješavaju od samog početka. Wall Street Journal izvijestio je u utorak, pozivajući se na američke dužnosnike, da je Trump naložio pomoćnicima da se pripreme za produženu blokadu Irana.

"Tržišta su poostala oprezna preko noći jer su mirovni pregovori i dalje u zastoju dok Iran traži ukidanje američke pomorske blokade Hormuškog tjesnaca, a medijatori očekuju revidirani iranski prijedlog u sljedećim danima", kažu analitičari Westpaca.

UEA izašao iz OPEC-a, no cijena nafte nije pala

Cijene nafte jutros su nešto oslabile nakon jučerašnjeg skoka za više od tri posto, no i dalje su znatno iznad razina prije rata na Bliskom istoku. Na londonskom je tržištu cijena barela Brenta pojeftinila je 0,01 posto na 111,25 dolar, a na amaeričkom tržištu barel WTI-ja za 0,57 posto, na 99,36 eura.

Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac — kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina — i dalje je ozbiljno poremećen, s time da je pogođeno otprilike 20 milijuna barela dnevno sirove nafte, goriva i petrokemikalija.

Tržište je iznenadio izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a, no očekuje da će ostatak kartela proizvođača nafte vjerojatno ostati zajedno.

"Bilo kojeg drugog dana ova bi vijest mogla uzrokovati pad cijene Brenta od 5 do 6 dolara odmah, s obzirom da UAE čini oko 10 posto OPEC-ove proizvodnje. Međutim, s obzirom da su proizvodni pogoni UAE-a trenutno blizu kapaciteta, možda nije iznenađenje da su terminske cijene Brenta brzo izbrisale početni pad", kaže Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstone Group Ltd u Melbourneu.

Na valutnim tržištima, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je drugi dan zaredom i to za blagih 0,17 posto, na 98,67 bodova. 

Pritom je tečaj eura oslabio 0,08 posto prema dolaru, na 1,1706 dolara, a tečaj jena za 0,25 posto, na 159,62 jena.

Pažnja tržišta usmjerena je na zaključke sa sjednice Feda u srijedu, posljednje pod predsjedanjem Jeromea Powella. Trgovci vjeruju da je izvjesno zadržavanje kamatnih stopa na postojećoj razini, a promjenu monetarne politike ne očekuju do kraja 2027.