Unatoč nedavnom padu JP Morgan projicira cijenu zlata od 6300 dolara

Premda je kraj siječnja završio izraženim padom cijene zlata i srebra, riječ je o kratkoročnoj korekciji koja nije utemeljena u fizičkoj potražnji pa zato financijske institucije poput JP Morgana, UBS-a i Deutsche Banka i dalje očekuju snažan rast cijene zlata, pri čemu JP Morgan za ovu godinu projicira razinu od oko 6.300 dolara po unci.

Krajem siječnja plemeniti metali, a osobito srebro, snažno su rasli – zlato se kretalo iznad 5.500 dolara, a srebro oko 120 dolara po unci – nakon čega je uslijedila nagla korekcija, odnosno pad, od približno 30 posto za srebro i oko 10 posto za zlato, gledano u eurima. Pad je bio kratkotrajan te su cijene u svega dva dana nadoknadile gotovo polovicu gubitaka, ponajviše zahvaljujući pojačanom interesu investitora za srebro.

Fizička potražnja za zlatom i srebrom pritom nije oslabila. Naprotiv, i dalje je iznimno visoka, što potvrđuju i nestašice fizičkog srebra na tržištu. Na nedavno održanom World Money Fairu u Berlinu čelnici europskih talionica istaknuli su da dugoročno očekuju snažnu potražnju te da zbog toga prelaze na sedmodnevni režim rada u tri smjene, priopćili su iz Centra zlata.

Prema tumačenju tržišnih analitičara, pad cijena nije posljedica smanjene potražnje ili povećane ponude, već regulatornih intervencija na burzama, prije svega kroz naglo povećanje takozvanih “margin requirementsa”. Riječ je o minimalnom iznosu gotovine ili kolaterala koji trgovci moraju držati na računu kako bi zadržali otvorene pozicije u futures ugovorima.

Na COMEX-u su margine za zlato u svega dva dana porasle sa šest na 8,8 posto, dok su kod srebra povećane s 11 na 16,5 posto, što predstavlja rast od oko 50 posto. Zbog nedostatka raspoloživog kapitala, brojni trgovci papirnatim metalima bili su prisiljeni zatvarati pozicije, što je dodatno pojačano aktivacijom stop-loss naloga i rezultiralo snažnim padom cijena.

Iako su razmjere korekcije bile iznenađujuće, velike investicijske banke vrlo su brzo potvrdile svoje optimistične prognoze. JP Morgan je nakon korekcije podigao očekivanja cijene zlata na 6.300 dolara po unci, dok analitičari Deutsche Banka i UBS-a također predviđaju daljnji rast cijena u ovoj i idućoj godini.

Istodobno se na tržištu produbljuje jaz između burzovnih, 'papirnatih' cijena i stvarne dostupnosti fizičkog metala. Pad cijena potaknuo je snažnu kupnju fizičkih poluga i kovanica, zbog čega kovnice u SAD-u, Kanadi i Europi već bilježe produljene rokove isporuke, osobito kada je riječ o srebru, čije su zalihe na povijesno niskim razinama.

Uz intervencije na burzama, kratkotrajan potres na tržištu plemenitih metala izazvale su i promjene u vrhu američke monetarne politike. Najava Kevina Warsha kao potencijalnog novog čelnika Federalnih rezervi (Fed) djelovala je kao katalizator za preokret trenda, uzrokujući jačanje američkog dolara. Međutim, iako je Warsh u investicijskim krugovima poznat kao “jastreb” (zagovornik viših kamatnih stopa), trenutna američka administracija zasigurno ne bi predlagala nekog tko će slijediti istu politiku kao Powell s kojim su u sukobu i koji je zbog toga i smijenjen. Drugim riječima, veća je vjerojatnost da će Warsh ići u smjeru spuštanja kamatnih stopa, odnosno da će raditi ono što Trumpova administracija zagovara, a taj rasplet odgovara rastu cijena plemenitih metala.

– Potražnja za fizičkim zlatom i srebrom ostaje stabilna i očekuje se njezin daljnji rast. Ulagači ovaj pad ne doživljavaju kao razlog za povlačenje, već kao priliku za ulaganje u plemenite metale po sniženim cijenama. Kao odgovor na moguće nestašice, velike europske talionice povećavaju proizvodnju i prelaze na rad u tri smjene, što pokazuje ozbiljnost situacije kakvu nismo vidjeli ni 2010. godine – ističe Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra zlata.

Analitičari pritom upozoravaju i na rizik tzv. 'silver squeezea', budući da na burzama postoji višestruko više papirnatih potraživanja nego fizičkog srebra u trezorima. Ako bi dio ulagača zatražio fizičku isporuku, cijena srebra na spot tržištu mogla bi znatno odstupiti od burzovnih kotacija.

– Fundamentalni čimbenici koji podupiru rast cijena zlata i srebra i dalje su prisutni: snažna kupnja središnjih banaka, dedolarizacija, geopolitičke napetosti te strukturni deficit ponude srebra uz rastuću industrijsku potražnju. Kratkoročne, umjetno izazvane korekcije ne mogu promijeniti dugoročni trend – poručuje Ivanović.