Europljani traže veće poreze za bogate pojedince i multinacionalke

Dvije trećine građana Europske unije podržava uvođenje poreza na bogatstvo za najimućnije pojedince, dok još veći udio smatra da bi velike multinacionalne kompanije trebale plaćati minimalni porez u državama u kojima posluju. Pokazuju to rezultati istraživanja Eurobarometra za 2025., koji otkrivaju duboke razlike u stavovima među europskim državama, ali i jak zajednički osjećaj da porezni sustavi moraju biti pravedniji.

Porezi su temelj funkcioniranja države, a Europska unija nastoji učiniti sustave oporezivanja pravednijima i transparentnijima, uz suzbijanje poreznih diskriminacija, dvostrukog oporezivanja i izbjegavanja plaćanja poreza. U tom kontekstu pod povećalom su se našli bogati pojedinci i globalne korporacije, a stanovništvo diljem Europe posljednjih godina sve češće traži da i najbogatiji daju 'pošteniji doprinos'.

Visoka potpora porezu na bogatstvo

Potpora je u većini Europe visoka i kreće se oko dvije trećine stanovništva. Najveću podršku bilježi Mađarska (78%), dok su Bugarska i Hrvatska na vrlo visokih 71 posto, a slijede Grčka i Italija sa 70 posto. Belgija, Njemačka, Španjolska i Austrija također su blizu 70 posto, što pokazuje širok konsenzus među velikim i srednjim gospodarstvima. Prosjek EU iznosi 65 posto, na čijoj su razini Francuska, Finska i Slovenija.

Općenito, potpora je snažnija u srednjoj i istočnoj Europi, iako postoje izražene razlike. Niža potpora zabilježena je u baltičkim i nordijskim zemljama te dijelu srednje Europe. Latvija ima 60 posto, Slovačka i Švedska 56 posto, Estonija 55 posto, dok Poljska (49%), Danska (46%) i Češka (45%) bilježe najnižu podršku.

Protivljenje je najizraženije u Danskoj (35%), Poljskoj (33%) i Češkoj (30%), dok je udio neodlučnih posebno visok u Češkoj (25%) i Latviji (19%)

Nejednakost kao ključni okidač

Erick Kirchler sa Sveučilišta u Beču ističe da percepcija nejednakosti i vidljivost bogatstva snažno oblikuju stavove građana. Tamo gdje su socijalne mreže slabije, a razlike u bogatstvu izraženije, građani češće podržavaju korektivne mjere poput viših poreza za najbogatije. Kirchler  podsjeća i da su nordijske zemlje ukinule poreze na bogatstvo zbog zabrinutosti oko učinkovitosti i izbjegavanja poreza. Građani tih država uglavnom vjeruju postojećim porezima na dohodak i kapital, pa je spremnost za ponovno uvođenje poreza na neto bogatstvo ograničena.

Caren Sureth-Sloane sa Sveučilišta u Paderbornu naglašava da razina povjerenja u vlade i institucije snažno utječe na percepciju porezne pravednosti. Ako građani vjeruju da bogati mogu izbjeći poreze ili da je sustav korumpiran i slabo nadziran, raste potpora porezu na bogatstvo.

Još veća potpora oporezivanju multinacionalki

Potpora je iznimno visoka u cijeloj Uniji. U većini država više od četiri petine građana podržava ovu mjeru kada se zbroje snažno i umjereno slaganje. Grčka prednjači s ukupno 87 posto potpore, dok Austrija (86%) i Bugarska (86%) također pokazuju iznimno snažan konsenzus. Francuska, Portugal i Finska kreću se oko 83 posto, a Malta i Njemačka oko 82 psoto.

Hrvatska bilježi vrlo visoku podršku, 51 posto građana snažno podržava mjeru, a dodatnih 31 posto umjereno, što daje ukupno 82 posto.

Ukupno gledajući, prosjek EU iznosi 80 posto, pri čemu 44 posto snažno podržava, a 36 posto umjereno podržava obvezni minimalni porez za multinacionalke.

Niže, ali i dalje visoke razine potpore vidljive su u nordijskim i baltičkim zemljama te dijelu srednje Europe. Danska i Estonija su oko 75 posto, Nizozemska i Češka oko 74 posto, dok Slovenija, Slovačka i Latvija bilježe približno 70–73 posto potpore oporezivanju velikih kompanija.

Najniža potpora zabilježena je u Mađarskoj (67%), gdje je i najveći udio protivljenja među promatranim državama. Protivljenje je općenito slabo diljem Europe, rijetko prelazi 10–15 posto, dok je udio neodlučnih najviši u Češkoj, Latviji i Poljskoj.

Investicije i porezna konkurentnost

Stručnjaci upozoravaju da stavovi građana odražavaju i gospodarske strategije država. Mađarska i Latvija oslanjaju se na niske porezne stope kako bi privukle strana ulaganja, pa dio stanovništva strahuje da bi stroža međunarodna porezna pravila mogla oslabiti konkurentnost.

S druge strane, zemlje poput Austrije, Hrvatske i Bugarske sebe vide kao tržišna gospodarstva koja očekuju pravedan doprinos svih sudionika, pa se minimalni porez smatra načinom sprječavanja prebacivanja dobiti i stabiliziranja javnih prihoda.

Razlike u percepciji porezne pravednosti i dalje su vidljive između zapadne i sjeverne Europe, gdje je povjerenje u institucije veće, i istočne Europe, gdje je ono slabije. Stručnjaci taj jaz povezuju s kvalitetom javnih usluga i učinkovitošću redistribucije bogatstva. Sudeći prema ovim podacima, rasprava o oporezivanju bogatstva i multinacionalnih kompanija stoga nije samo fiskalno pitanje, nego i pitanje povjerenja u državu, osjećaja pravednosti i dugoročne stabilnosti europskih društava, koje je trenutno prilično narušeno.