U što se ulažu vaše mirovine: pogled u portfelje
Riječ je o mješavini državnih i korporacijskih obveznica, hrvatskih i stranih dionica te udjela u otvorenim i alternativnim investicijskim fondovima
Vijest objavljena sredinom veljače da je jedan hrvatski mirovinski fond ostvario bolji rezultat od golemoga norveškog državnog investicijskog fonda prošla je relativno nezapaženo u domaćoj javnosti. Glasoviti Naftni fond, kako je kolokvijalno poznat, prošle je godine povećao vrijednost za približno 135 milijardi eura, pa se imovina popela na nevjerojatnih 2,2 bilijuna eura. Taj fond u koji se slijeva višak prihoda od izvoza nafte donio je norveškim građanima prinos od 15 posto.
Hrvatski mirovinski fondovi, iako upravljaju s 26,5 milijardi eura, zbog čega su najveći institucionalni ulagači u jugoistočnoj Europi, prema imovini pravi su patuljci u odnosu na norveški fond. Međutim, promatra li se isključivo prinos, David je pobijedio Golijata: fond A-kategorije PBZ Croatia osiguranja u 2025. ostvario je više od 18 posto. Ni ostali u toj kategoriji, AZ i Erste Plavi, nisu previše zaostali ostvarivši dvoznamenkaste rezultate. Iznimka je jedino poslovično oprezniji Raiffeisen, koji je zabilježio 8,6 posto prinosa, što je – povijesno gledano – i dalje odličan rezultat.
