UniCredit je nudio bogatstvo, ali istarska banka nije na prodaju

Na domaćem bankarskom tržištu posljednjih godina ne nedostaje uzbuđenja. Nakon što je skok kamatnih prihoda na prekonoćne depozite kod središnje banke donio eksploziju profitabilnosti, prošla je godina donijela ipak zamjetno smirivanje za većinu banaka. Osim toga, tržište se i dodatno konsolidira promjenom vlasništva nad Slatinskom i Podravskom bankom. Sada svjedočimo i bitki austrijskog Raiffeisena i slovenske Nove Ljubljanske banke za Addiko Bank, što će zasigurno donijeti promjene na ljestvici najvećih banaka u Hrvatskoj.

Kako kroz ove tržišne silnice prolazi Istarska kreditna banka (IKB), koja ove godine slavi punih sedam desetljeća rada, razgovarali smo s Mirom Dodićem, dugogodišnjim predsjednikom Uprave te regionalne banke. Dodić je na čelu IKB-a već gotovo tri desetljeća, a iza njega je i višegodišnje iskustvo rada u istarskom turizmu te u lokalnoj samoupravi.

Kako je tekla povijest Istarske kreditne banke?

– Banka postoji već 70 godina, a nastala je spajanjem dvije nekadašnje komunalne banke, umaške i porečke. U tih 70 godina IKB nikada nije imao probleme u poslovanju, čak ni sanacije kakve su 90-ih godina prošlog stoljeća prošle neke velike banke. Na naše poslovanje nije utjecalo ni što smo dobili dosta manji iznos prilikom obračuna stare devizne štednje. Prvi smo u Hrvatskoj staru deviznu štednju pretvorili u novu jer smo bili iznimno devizno likvidni, zahvaljujući lancu mjenjačnica namijenjenih stranim turistima. Zanimljivo je da dobar dio naših tadašnjih štediša nije podignuo tu novu štednju, već su donijeli dodatni novac koji su položili na račune jer su imali povjerenja u stabilnost Banke. I danas nastojimo maksimalno voditi računa o sigurnosti poslovanja jer bez toga gubite štediše. Oduvijek gradimo partnerski odnos s klijentima i jedna smo od banaka koje nisu htjele odobravati kredite u švicarskom franku. Dio klijenata pitao je zašto ih ne odobravamo ako je niža kamata, govoreći da će otići u drugu banku. Naše je stajalište bilo: s takvim kreditom doći ćete u probleme, a onda ćemo i mi zbog toga doći u probleme.

Što je glavna tržišna prednost Istarske kreditne banke?

– Glavna karakteristika uspješnosti na tržištu je sigurnost i vjerodostojnost u poslovanju, povezani s partnerskim odnosom s klijentima. Time osiguravamo zajednički rast klijentu i Banci. Osnovna formula uspješnosti je da moraju biti zadovoljni klijenti, dioničari i zaposlenici Banke. Danas smo deveta banka po veličini u Hrvatskoj, osma po dobiti. Naš je udjel u aktivi 2012. iznosio 0,67 posto, a prošle godine 0,9 posto. Iz godine u godinu naš udjel u bankarskom sektoru povećava se, što pokazuje da rastemo brže od ostalih. Za ovu godinu očekujemo da ćemo poslovati na razini prošle.

Banka je u 2025. godini ostvarila ukupne prihode od 33,22 milijuna eura, sedam posto niže nego godinu prije. Koji su segmenti poslovanja najviše pridonijeli tom rezultatu i kakva su očekivanja za ovu godinu s obzirom na makroekonomske trendove?

– Najveći udio u prihodima Banke imaju kamatni prihodi, 77 posto, a nekamatnih je prihoda oko 20 posto. Pad prihoda rezultat je većim dijelom utjecaja nižih kamatnih stopa na viškove likvidnosti, ali i nižih kamatnih stopa na bankarskom tržištu tijekom prošle godine. S obzirom na to da je naša glavna orijentacija sigurnost ulaganja, tako smo tijekom 2025., a i 2026. znatna sredstva plasirali kao viškove likvidnosti te će najavljeno povećanje kamatnih stopa pridonijeti povećanju naših kamatnih prihoda.