Slom kreditiranja u Hrvatskoj: Isplaćeno čak 27 posto manje kredita

Kreditno zaduživanje (prije svega građana) uoči lanjskoga HNB-ova pooštravanja uvjeta kreditiranja ni izdaleka nije podsjećalo na kreditni bum iz sredine 2000-ih kada su krediti godišnje bujali između 22 i 30 posto. No, crvena se lampica lani upalila zbog nagloga skoka gotovinaca (s manje od četiri na gotovo 16 posto godišnjega rasta), pri čemu je kreditno opterećenje plaća s 38 posto u kratkome vremenu naraslo na 41 posto.

Građani su masovno podizali skupe gotovinske kredite, među ostalim, i kako bi pokrili dio nabujale cijene za kupnju nekretnina. Kako se iščekivanja recesije ili barem usporavanja već neko vrijeme valjaju javnim prostorom, jasno je da bi se kašljanje u otplati brzo prelilo u ljuljanje cijeloga bankarskog sustava. Šiljenje kreditnih kriterija poklopilo se s Nacionalnim planom stambene politike, promjenom modela subvencioniranja rate kredita u povrat poreza na promet nekretninama i pokušajem izvlačenja praznih nekretnina na tržište dugoročnoga najma njihovim oslobađanjem od poreza na nekretnine. Sve zajedno, slučajno ili namjerno, oblikovalo je cjelinu koja zasad ne utječe posebno vidljivo na nekretninsko tržište.

Pad kreditiranja

Bez sumnje je najvidljiviji utjecaj HNB-ovih mjera ograničenja kriterija kreditiranja, što je smanjilo kreditnu aktivnost i udjele novih kredita s povišenim omjerima otplate duga prema dohotku (DSTI) i povišenim iznosima kredita u odnosu na vrijednost nekretnine (LTV), koja je instrument osiguranja kredita.

– Nakon uvođenja mjera odobrava se manje nestambenih kredita nego prije, pri čemu se njihov broj spustio ispod višegodišnjega prosjeka, a uz to se stabilizirao i prosječan iznos novoodobrenih kredita. U dijelu stambenoga kreditiranja broj se novih kredita blago smanjio i stabilizirao oko višegodišnjega prosjeka, a prosječan iznos kredita nastavio je rasti nešto sporije nego prethodnih godina – poručuju iz HNB-a s brojčanim detaljima.