Milanović na Klubu izvoznika: Hrvatska proizvodi i izvozi premalo
Liderov klub izvoznika u Uredu predsjednika Republike
Predsjednik Milanović na Liderovom Klubu izvoznika poručio je da će koristiti svoju poziciju kako bi 'otvarao vrata' inozemnim tržištima
Hrvatska proizvodi i izvozi premalo, poručio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa 43. susreta Liderovog Kluba izvoznika, održanog danas u Uredu predsjednika Republike, te je pritom istaknuo da će sa svoje strane napraviti sve da otvori vrata hrvatskoj robi i uslugama na vanjskim tržištima.
Glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović otvorio je 43. susret Liderovog Kluba izvoznika te je pozdravio sve prisutne predstavnike članica kluba i objasnio zašto Ured predsjednika Republike dobra adresa za ovogodišnje okupljanje.
- Zahvaljujem predsjedniku što je pristao da ugosti članove Kluba izvoznika. Mislimo da je trenutak kad je izvoznicima izuzetno važno čuti i procjene predsjednika Milanovića, to su važne informacije našim izvoznicima i svima koji hoće čuti – rekao je Šajatović i prepustio riječ predsjedniku Milanoviću.
Milanović: Proizvodimo malo i izvozimo malo
Predsjednik Republike najprije je stavio podatke o izvozu Hrvatske u širi kontekst.
Podsjetio je da izvoz lani iznosio oko 24 milijarde eura, dok je nominalni BDP iznosio 92 milijarde.
Nominalni iznosi, naglasio je pritom, moraju se usporediti s pravom vrijednošću i moramo se zapitati koliko to plaća iznosi, ali i koliko aviona, tenkova ili tenkovskih granata.
- Jedan borbeni avion s užasno skupim sustavima podrške izgubi se u pet minuta, a košta 150 milijuna. Sad sam prije par minuta razgovarao s predsjednikom uprave Kraša. Kompletan promet Kraša je sadržan u jednom avionu. Izgubiš jedan avion, to je promet Kraša, cijele jednu tvornice, ljudi, povijesti, znanja, tehnologije. Nije svejedno stoji li avion 50 milijuna eura ili 30. Mi proizvodimo malo i izvozimo malo. – naglasio je Milanović.
EU kao ekonomski, a ne „novi Beograd ili Budimpešta“
Pored toga, izdvojio je podatak da je ukupni robni suficit Europske unije sa svijetom 150 milijardi dolara, što je jednako vanjskotrgovinskom suficitu Rusije, koju, kako je rekao, volimo gledati kao benzinsku pumpu s oružjem.
- Vanjskotrgovinski suficit Rusije, koju volimo gledati kao benzinsku pumpu s oružjem, je 150 milijardi eura. A oni su nam strateški izazivači. Tko je sad tu relevantniji među nama? Pumpa li taj neprijatelj nuklearnim oružjem? Nemamo tako nadmoćnu poziciju. Brojke su proklete i ne treba jako puno da ih se razumije. EU postaje debelo drugorazredni globalni igrač. Napravit ću sve sa svoje strane, kao netko tko predstavlja Hrvatsku u svijetu da poguramo, pomognemo i otvorimo vrata hrvatskoj robi, ljudima, znanju i uslugama – rekao je Milanović.
Budući da više neće na izbore, objasnio je, više nije u potrebi za vlastitom promocijom te mu je u dobroj mjeri svejedno što netko misli o njemu, pa je onda u boljoj poziciji pomoći da se izvuče neka korist, „neka infuzija“ za izvoznike.
Upozorio je i da je gledanje na EU kao na političku zajednicu zapravo djetinje.
- Ušli smo u EU, ali to ne smije biti još jedna nacionalna tvorba u kojoj se glavni grad opet piše s B, Beograd, Budimpešta, već, Berlin, Bruxelles, to ne smije biti to. Ulaskom u EU nismo se potpuno i bezuvjetno podali svemu što dolazi iz Bruxellesa, a niti smo tu da oponiramo svemu, bez ikakvog argumenta i pameti. Ne možemo biti solidarni sa svakim kad se zapuca zato što to odgovara Njemačkoj i Francuskoj. Svaka čast svima, slava svakome, vjeresija nikome – poručio je predsjednik Zoran Milanović.
Tašler: 2025. bila odlična, 2026. počela slabije, energija pritišće izvoznike
Predstavnicima tvrtki u Liderovom Klubu izvoznika potom je Manuela Tašler, Liderova urednica i dugogodišnja voditeljica ovog kluba, predstavila najnovije podatke o hrvatskom izvozu, iz kojih proizlazi da je nakon solidne 2025. godine, prvo tromjesečje ove došlo do pada izvoza.
Istina, uz istodobni pad uvoza što je ponešto poboljšalo vanjskotrgovinsku bilancu, ali ne treba smetnuti s uma da je i tu riječ o smanjenju potražnje koju diktiraju komplicirane vanjskopolitičke okolnosti.
- Geopolitičke okolnosti ni u kom slučaju nam ne idu u prilog. Izvoz u prva dva mjeseca ove godine pada i to pada dosta značajno u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prošla godina završila odlično, iznad svih očekivanja, ali ova godina je počela loše i to još prije nego što je počeo rat u Iranu. Pritisak je cijena energije, u prvom redu cijena struje koja je 18 posto veća za naša poduzeća nego u odnosu na prosjeku EU. To je strahovit pritisak na konkurentnost naših izvoznika – rekla je Tašler prije početka susreta.
Končar zasad bez znatnijih posljedica iz Zaljeva
Član uprave Končara Ivan Paić prije susreta nam je kazao da ta tvrtka još ne osjeća bitnije posljedice aktualne geopolitičke situacije.
Zasad se uočava usporavanje, ali bez većeg utjecaja na poslovanje.
- Končar Grupa je praktički najveći neto izvoznik Hrvatske, tako da za sada još uvijek nekih većih posljedica nema. Osjećamo i primjećujemo neko usporenje, prvenstveno u području Zaljeva gdje su države koje su najviše zahvaćene trenutnim situacijom. Međutim, za sada još uvijek to ne utječe ozbiljnije na bilo kako naše poslovanje, naš ukupni backlog raste – rekao je Paić.
Struktura izvoza: Njemačka, regija i prekomorska tržišta
Prema podacima prezentiranima izvoznicima na Pantovčaku, Njemačka, Slovenija i Italija nositelji su volumena i rasta hrvatskog izvoza. Srbija je prvi put ušla u top 5 izvoznih tržišta (iza Njemačke, Slovenije, Italije i BiH), uz rast izvoza od 7,5 posto i vrijednost oko 1,4 milijarde eura.
Izvoz u SAD pao je za 14 posto, što je razumljivo zbog novog carinskog režima, dok je izvoz u Kanadu skočio za 162 posto. Ipak, ukupni izvoz u SAD i Kanadu zajedno dosegnuo je 842 milijuna eura, što je oko 20 milijuna eura manje nego 2024. godine.
Općenito, primjećuje se rekonfiguracija trgovinskih tokova u kojoj je izvoz pod pritiskom rasta troška rada iznad produktivnosti i nekonkurentne cijene električne energije za poduzeća koja je oko 18 posto viša od prosjeka EU‑a. Posebno je rizično što je Njemačka, kao glavno izvozno tržište, ujedno i kanal transmisije tržišnih šokova na Hrvatsku.
Predstavnici Liderovog Kluba izvoznika na kraju susreta su se zadržali s predsjednikom Republike u neformalnom druženju i razgovoru.
