MUP zasad ne otkriva kako će izgledati pohrana oduzete kripto imovine

Dok se hrvatski financijski sektor još prilagođava europskoj uredbi MiCA i novim pravilima za pružatelje usluga povezanih s kripto imovinom, Ministarstvo unutarnjih poslova priprema propis koji bi mogao imati jednako značajan utjecaj na domaći kripto ekosustav. Riječ je o Pravilniku o privremenom oduzimanju i čuvanju virtualne imovine, za koji je otvoreno e-savjetovanje.

Na prvi pogled riječ je o tehničkom aktu koji uređuje postupanje policije tijekom kaznenih istraga. Međutim, iza administrativnog naziva krije se pitanje s kojim se suočavaju policije, tužiteljstva i sudovi diljem svijeta: kako zaplijeniti i sigurno čuvati imovinu koja ne postoji u fizičkom obliku, koja se može prenijeti na drugi kraj svijeta u nekoliko sekundi i kojoj vrijednost može porasti ili pasti za desetke posto tijekom trajanja jednog kaznenog postupka.

Kod klasične imovine postupak je relativno jednostavan. Automobil se može parkirati na čuvanom parkiralištu, novac položiti na račun, a zlato spremiti u sef. Kod virtualne imovine situacija je bitno drugačija.

Bitcoin, ethereum ili druge kriptovalute zapravo se ne nalaze u novčaniku. One postoje na blockchainu, dok novčanik predstavlja samo alat koji omogućuje pristup imovini putem privatnih ključeva. Drugim riječima, onaj tko kontrolira privatni ključ kontrolira i samu imovinu.

Upravo zato privremeno oduzimanje virtualne imovine nije pitanje fizičkog posjedovanja nego pitanje preuzimanja kontrole nad digitalnim pristupnim podacima.

Takvi slučajevi više nisu rijetkost. Kripto imovina danas se pojavljuje u istragama vezanim uz prijevare, pranje novca, porezne utaje, ransomware napade, trgovanje drogom na darknetu i druge oblike organiziranog kriminala. Posljednjih godina europske policijske agencije i Europol kontinuirano upozoravaju da kripto postaje sastavni dio financijskih istraga.

Kako bi oduzimanje moglo izgledati u praksi?

Najjednostavniji scenarij je onaj u kojem policija tijekom pretrage pronađe hardverski novčanik poput Ledgera ili Trezora.

Međutim, oduzimanje samog uređaja ne znači nužno i preuzimanje kontrole nad sredstvima. Ako istražitelji ne raspolažu PIN-om ili seed frazom, uređaj može biti praktički beskoristan. Stoga će tijekom pretraga posebnu važnost imati pronalazak bilješki, papira, USB uređaja, računala ili mobilnih telefona na kojima su pohranjeni podaci za pristup.

Još složeniji slučaj nastaje kada se sredstva nalaze na decentraliziranim novčanicima poput MetaMaska ili Trust Walleta. Tada ne postoji posrednik kojem se može poslati nalog za blokadu računa. Jedini način preuzimanja kontrole jest pristup privatnim ključevima ili seed frazi.

Kod računa otvorenih na centraliziranim kripto mjenjačnicama situacija je nešto jednostavnija. Tvrtke poput Binancea, Krakena ili Coinbasea već godinama surađuju s policijskim i pravosudnim tijelima diljem svijeta. U takvim slučajevima sredstva se mogu zamrznuti ili blokirati putem odgovarajućih pravnih procedura.

Najveća nepoznanica: državni kripto novčanik

U tradicionalnom financijskom sustavu država ima jasno definirane mehanizme čuvanja privremeno oduzete imovine. Kod virtualne imovine takvi sustavi tek se razvijaju.

Ako se kripto imovina bude prebacivala na novčanike pod kontrolom države, MUP će morati riješiti niz operativnih i sigurnosnih pitanja.

Prvo je pitanje gdje će se privatni ključevi čuvati. U svijetu se za institucionalnu pohranu najčešće koriste hardverski sigurnosni moduli, hladni novčanici bez internetske veze ili multisignature sustavi u kojima je za prijenos sredstava potrebno odobrenje više osoba.

Takva rješenja koriste institucionalni skrbnici poput Coinbase Custodyja, Fireblocksa ili BitGoa, kao i brojne državne agencije koje upravljaju zaplijenjenom kripto imovinom.

Drugo pitanje odnosi se na odgovornost. Ako tijekom čuvanja dođe do gubitka privatnih ključeva, hakiranja ili pogreške zaposlenika, posljedice mogu biti nepovratne. Za razliku od bankovnih računa, blockchain transakcije nije moguće poništiti.

Treće pitanje je revizijski trag. U financijskom sektoru pristup vrijednoj imovini podrazumijeva stroge procedure, evidenciju pristupa i višestruke kontrole. Hoće li se slični standardi primjenjivati i na virtualnu imovinu, tek treba vidjeti.

Hrvatska prati globalni trend

Uvođenje ovakvog pravilnika nije hrvatska posebnost. Američke savezne agencije, uključujući FBI i Department of Justice, već godinama upravljaju velikim količinama zaplijenjene kriptoimovine. Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge europske države također razvijaju specijalizirane procedure za zapljenu i čuvanje digitalne imovine.

Prema podacima međunarodnih agencija, posljednjih godina zaplijenjene su milijarde eura u kriptu povezane s kriminalnim aktivnostima. Kako uporaba virtualne imovine raste, raste i potreba da državna tijela razviju odgovarajuće kapacitete za njezino sigurno upravljanje.

Lider je Ministarstvu unutarnjih poslova poslao upit o praktičnoj provedbi Pravilnika o privremenom oduzimanju i čuvanju virtualne imovine. Konkretno, zanimalo nas je hoće li MUP i druga nadležna tijela imati vlastite službene kripto novčanike za pohranu privremeno oduzete imovine, hoće li koristiti hardverske novčanike ili multisignature rješenja, tko će imati pristup privatnim ključevima te hoće li se oduzeta virtualna imovina prebacivati na novčanike pod kontrolom države ili će ostajati na postojećim blockchain adresama uz ograničenje raspolaganja.

Iz MUP-a na ta pitanja zasad nisu željeli odgovoriti. U pisanom očitovanju naveli su kako smatraju preuranjenim očitovati se o konkretnim odredbama pravilnika budući da je javno savjetovanje još uvijek u tijeku te traje do 8. srpnja 2026. godine.

Nakon završetka e-savjetovanja slijedi analiza i očitovanje na eventualno zaprimljene komentare zainteresirane javnosti, poručili su iz Ministarstva.

Zasad je prema powerpoint prezentaciji o novom pravilniku, vidljivo da se prijenos obavlja prebacivanjem imovine na novčanik nadležnog tijela. Budući da nacrt pravilnika zasad ne daje detaljne odgovore na pitanja o tehničkoj provedbi, ostaje za vidjeti hoće li konačna verzija propisa preciznije definirati način pohrane, razinu sigurnosnih kontrola i odgovornost za upravljanje privremeno oduzetom virtualnom imovinom.

Više od tehničkog propisa

Iako se pravilnik na prvi pogled može činiti kao administrativna procedura namijenjena uskom krugu stručnjaka, njegova važnost daleko nadilazi policijsku praksu.

On predstavlja prvi ozbiljan pokušaj da hrvatske institucije uspostave operativni okvir za upravljanje digitalnom imovinom u kaznenim postupcima. Istodobno otvara pitanja kibernetičke sigurnosti, institucionalnog skrbništva, odgovornosti za digitalnu imovinu i sposobnosti države da upravlja novom vrstom financijske imovine.