Cécile Niang: Hrvatska mora povećati produktivnost za rast plaća

Produktivnost i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva vječna je tema na koju se osvrnulo i najnovije izvješće Svjetske banke. Naslovljeno 'Plime promjena (TIDES): Poticanje rasta produktivnosti u Europi i središnjoj Aziji', detaljno analizira izazove produktivnosti u regiji pokazujući kako pogrešna raspodjela resursa, slaba konkurencija i nedovoljno iskorištene tehnologije usporavaju napredak.

Oslanjajući se na podatke na razini poduzeća i uvide s tržišta rada, izvješće donosi reformsku agendu u pet stupova – trgovina, ulaganja, digitalizacija, učinkovitost i vještine (TIDES – trade, investment, digitalization, efficiency, and skills) – radi povećanja produktivnosti, stvaranja kvalitetnijih radnih mjesta i smanjenja jaza u odnosu na razvijena gospodarstva. O preporukama iz izvješća razgovarali smo tijekom njezina kratkog boravka u Zagrebu sa Cécile Niang, voditeljicom prakse za financije, konkurentnost i ulaganja za regiju Europe i središnje Azije.

Svjetska banka nedavno je predstavila izvješće 'TIDES', koje se tiče i Hrvatske. Koji su najvažniji zaključci i preporuke iz tog dokumenta?

– Hrvatska je posljednjih godina zabilježila snažan rast i sve je bliže cilju da do 2028. dosegne razinu od 80 posto prosječnoga BDP-a po stanovniku Europske unije. Ipak, zemlja mora povećati produktivnost kako bi se održao napredak i dalje poboljšala kvaliteta života njezinih građana. Hrvatska će dugoročno rasti i stvarati bolje plaćena radna mjesta samo ako poveća produktivnost. Naše nedavno izvješće 'TIDES' za Hrvatsku, Europu i središnju Aziju pokazuje da su za postizanje produktivnosti potrebne ciljane reforme u trgovini, ulaganjima, digitalizaciji, učinkovitosti i vještinama.

Primjerice, ako se uklone zapreke trgovini i ulaganjima, znatno će se povećati izvoz i izravna strana ulaganja. Nadalje, šira primjena digitalnih tehnologija, bolja učinkovitost tržišta zahvaljujući jednakim tržišnim uvjetima za državna i privatna poduzeća te bolje temeljne vještine dodatno će povećati produktivnost tijekom radnoga vijeka radnika. Sve je to u skladu sa strateškim okvirom Grupacije Svjetske banke za radna mjesta: ulaganja u vještine i infrastrukturu, unaprjeđenje poslovne klime i mobilizacija privatnoga kapitala za stvaranje novih i bolje plaćenih radnih mjesta.

Budući da je trgovinska aktivnost Hrvatske 36 posto manja od očekivane, koje bi institucionalne reforme i ulaganja u logističku infrastrukturu trebalo provesti da se poveća izvoz za predviđenih 6,8 milijardi eura, osobito u zemlje partnerice OECD-a?

– Prije svega, pogledajmo zašto je to uopće važno. Dublja integracija hrvatskih poduzeća u trgovinske tokove omogućava im pristup novim tehnologijama, boljim sirovinama i većim tržištima. Tako će lakše rasti i stvarati bolja radna mjesta. Drugo, to nije karakteristično samo za Hrvatsku; naše izvješće upućuje na nedostatak trgovinske razmjene u cijeloj regiji. Kako Hrvatska može premostiti taj problem? Prioritet Hrvatske, odnosno cijele regije, jest poslovati s bogatijim partnericama OECD-a jer su ta tržišta neiskorišten izvozni potencijal. Pritom valja imati na umu što promicanje izvoza zapravo znači u praksi. Preporuka je Hrvatskoj da naglasak stavi na izvoznike i tržišta. Konkretno, to znači pomoći poduzećima da ispune međunarodne standarde i zahtjeve te povezati hrvatske izvoznike sa stranim kupcima programima razmjene između domaćih dobavljača i velikih kompanija.