Hrvatske luke bilježe pad putničkog tranzita uz rekordan rast tereta

U hrvatskim morskim lukama u prvih šest mjeseci ove godine putnika je bilo kao i lani, 13,1 milijun, od kojih 9,9 milijuna u drugom tromjesečju, koje je za jedan posto slabije od istog lani, podaci su DZS-a, koji pokazuju i da je u lukama bilo nešto manje brodova, ali više robe. 

Brodova je u hrvatske morske luke u prvih šest mjeseci prispjelo 0,2 posto manje nego u istim lanjskim mjesecima ili 149,2 tisuće, od čega 98,6 tisuća ili 1,3 posto manje u drugom tromjesečju.

Najviše putnika u drugom tromjesečju ukrcano je i iskrcano s trajekata i putničkih brodova u Splitu, više od 1,4 milijuna, što je 0,3 posto manje nego u istim lanjskim mjesecima.

Nešto veći pad, od 4,6 posto, s malo više od milijun putnika, registrirala je luka Dubrovnik, dok je u svima ostalim putnika bilo manje.

Osobnih vozila, motocikala i prikolica na brodove je u morskim lukama u drugom tromjesečju ove godine ukrcano i iskrcano nešto više 1,8 milijuna, što je za blagih 0,1 posto više nego lani. Autobusa je bilo 3,7 posto manje ili oko 11,1 tisuće.

Za razliku od broja brodova, putnika i vozila na njima, hrvatske morske luke ostvarile su znatno veći promet robe nego lani - u prvih šest mjeseci robe je u tim lukama bilo 21 posto više ili 12,4 milijuna tona.

Od toga je gotovo 6,9 milijuna tona bilo u drugom tromjesečju, što je rast od 26,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje vrijeme, što iz DZS-a objašnjavaju porastom prometa tekućeg tereta za 18 posto i prometa robe u kontejnerima za 82,9 posto.

S velikim porastom prometa robe, od čak 83,5 posto u odnosu na lanjsko drugo tromjesečje ili s više od 2,4 milijuna tona, ističe se luka Rijeka, te luka Omišalj sa više od 2,2 milijuna tona robe ili 30 posto više.

Po prometu slijede luke Ploče i Bakar, koje su sa 704,1 tisućom tona robe i 537,3 tisuće tona u minusima od 16,1 i 7,9 posto, a peta je luka Split s 512 tisuća tona robe i porastom od 12 posto.