Deset milijuna eura ulaganja za prilagodbu globalnim trendovima

Zašto porečka Agrolaguna krči vinograde s relativno mladim, zdravim i lijeporodnim nasadima grožđa sorte cabernet sauvignon, najpoznatije crne vinske sorte na svijetu? Zato da bi ih zamijenila nasadima autohtonih sorti, malvazije istarske (90 posto) te terana (10 posto). U odnosu na dosadašnje stanje u kojem su u Agrolaguninim vinogradima crne sorte bile na više od 50 posto površina, cilj je da na 70 posto budu bijele sorte.

'Pobjeljivanje' vinograda velik je zahvat i investicija od gotovo pet milijuna eura u trogodišnjem razdoblju, koje je započelo proljetos sadnjom prvih 40 hektara novih nasada, od planiranih 120 hektara. Sastavni je dio nove sadnje navodnjavanje vinograda, kao odgovor na klimatske promjene i jamstvo stabilnosti prinosa neovisno o vremenskim prilikama.

Razlog tom zahvatu globalni su trendovi u potrošnji vina, koji kažu da konzumacija općenito opada, ali ponajviše uslijed pada potrošnje teških crnih vina, uz iznimku crnih vina iz poznatih vinskih regija. Potrošnja laganijih bijelih i rosé vina, naprotiv, raste, mlađi potrošači sve više konzumiraju pjenušava vina, a osobit rast bilježi potražnja za organskim, prirodnim, bezalkoholnim i veganskim vinima. Agrolaguna sada prilagođava proizvodnju tim trendovima.

Agrolaguna je jedna od najvećih poljoprivredno-prehrambenih kompanija u Istri, čije poslovanje čine proizvodnja vina, maslinova ulja i sira. Vino je osnovna djelatnost, u strukturi proizvodnje i prodaje sudjeluje sa 70 posto, a na ulje i sireve otpada po 15 posto. Sve što Agrolaguna proizvede, kazuje njezina predsjednica Uprave Nerina Zec, lako proda na hrvatskom tržištu pa za izvoz, koji se realizira na tržištima Slovenije, Srbije, BiH i Austrije, ostaje nekih pet posto proizvedenih količina.

Nerina Zec, predsjednica Agrolagunine uprave:

Kao kompanija koja ima u cijelosti zaokružen ciklus proizvodnje 'od polja do stola', odnosno vlastiti uzgoj grožđa, maslina i mlijeka te vlastitu preradu, Agrolagunin poslovni uspjeh, osim održavanja visoke kvalitete široko prepoznatljivih brendova u sva tri segmenta proizvodnje, iznimno je ovisan o stalnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje te u unapređenje prodaje onog što se proizvede. A okolnosti u kojima se tvrtka nalazila u cijeloj svojoj povijesti u tom smislu su joj samo dvaput išle na ruku – početkom ovog stoljeća kada ju je preuzeo Agrokor te upravo sada, nakon što je prije godinu dana njezin vlasnik postao Badel 1862.

Olakšanje zbog novog vlasnika

Agrolaguna je osnovana 1963. godine ujedinjenjem više poljoprivrednih zadruga s područja Poreštine pod nazivom Poljoprivredni kombinat Poreč, a današnji naziv tvrtke datira iz 1971. U idućem je razdoblju tvrtka dobila važnu ulogu u opskrbi bujajućega lokalnog turizma pa je u 80-im godinama prošlog stoljeća dosta ulagano u proizvodne kapacitete. U Agrolaguninom vinskom podrumu još i danas stoje golemi spremnici od inoksa iz 1979., koji se od novijih spremnika razlikuju po tome što po sebi imaju šavove, a Dalmastroj ih je pravio na licu mjesta, budući da se tada spremnici od inoksa nisu mogli kupiti gotovi.

Agrolaguna je 1992. postala dioničko društvo, koje je pokleklo pred jeftinijom uvoznom konkurencijom koja ju je zamijenila u opskrbi lokalnih hotelijera. Propadanje tvrtke naglo je napredovalo, bila je prezadužena, nasadi su joj bili iscrpljeni, a tehnologija zastarjela. Na nagovor visoke politike, u takvom ju je stanju 1999. preuzeo Agrokor. Iako Ivica Todorić prije toga nije bio previše zainteresiran za preuzimanje u Istri, ubrzo je shvatio kakav je potencijal dobio u vidu velikih (oko 1200 hektara) plodnih istarskih zemljišnih površina u koncesiji.

Ulaskom u Agrokorov sustav porečka je tvrtka doživjela temeljito poslovno restrukturiranje, a u nove maslinike i vinograde, proizvodne kapacitete i siranu u tom je razdoblju uloženo dvadesetak milijuna eura. Agrolaguna je postala jedna od najbolje organiziranih istarskih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki, sposobna razvijati visokokvalitetne brendove.

Nakon kraha Agrokora 2017., a slijedom nagodbe njegovih vjerovnika, većinski vlasnički udjel (51 posto) u Agrolaguni pripao je tvrtkama iz sastava Agram grupe, a 2021. bila je vraćena u okrilje Fortenove, gdje je četiri godine čekala svoj red da bude prodana, a njezini zaposlenici strepjeli od toga komu će biti prodana. Kada je potkraj lanjskog ožujka objavljeno da je Fortenova sto posto udjela u Agrolaguni prodala Badelu 1862, odahnuli su.

Višestruka korist za obje kompanije

Prvo što je novi vlasnik u Agrolaguni napravio već u svibnju prošle godine zaključenje je novoga kolektivnog ugovora i povećanje primanja svih zaposlenika. Drugi potez bio mu je definiranje strategije poslovanja za iduće razdoblje koja se temelji na očuvanju istarskog identiteta te usmjerenosti na inovacije i visoku kvalitetu u sva tri proizvodna stupa. Da strategija ne bi ostala samo na riječima, već u srpnju prošle godine započet je novi trogodišnji investicijski ciklus vrijedan više od deset milijuna eura, kojim su obuhvaćena ulaganja u podizanje novih nasada te modernizaciju primarne proizvodnje i preradbenih kapaciteta.

Od tog će iznosa do kraja ove godine biti utrošeno 3,2 milijuna eura, a ostatak će biti realiziran u iduće dvije godine. Treće, odmah se prionulo na korištenje sinergije u nizu područja, od nabave do marketinga i distribucije i prodaje. Ljetos je Badel 1862 najprije od Jamnice preuzeo distribuciju Agrolaguninih brendova za kanal HoReCa, na koji otpada otprilike 35 posto tvrtkinih prihoda od prodaje, a nekoliko mjeseci poslije i za maloprodaju.

– Višestruka je korist od sinergije s Badelom 1862, što pokazuju i poslovni rezultati u prvome ovogodišnjem kvartalu – zadovoljna je Zec. Najveća je pak korist koju je s preuzimanjem Agrolagune ostvario Badel 1862 to što je vodeći domaći proizvođač žestokih alkoholnih pića zahvaljujući tomu postao vodeći i u vinima, s ukupno proizvedenih od šest do šest i pol milijuna litara na godinu.

Izazovi povećanja proizvodnje

Agrolaguna na godinu proizvede oko četiri milijuna litara vina različitih sorti, od čega više od 50 posto otpada na malvaziju istarsku, što Agrolagunu čini najvećim pojedinačnim proizvođačem vina te sorte u Istri. Rast novih nasada i veće površine pod malvazijom, međutim, pred Agrolagunu postavljaju i neke nove izazove u berbi i preradi grožđa. Berba u Agrolaguninim vinogradima, naime, traje oko 45 dana, kako pojedine sorte dozrijevaju. Veće površine pod samo jednom sortom donijet će potrebu branja mnogo većih količina grožđa u mnogo kraćem razdoblju. Dio tog problema riješen je još uoči lanjske berbe, kada je kupljen najmoderniji samohodni berač grožđa, pa je već sada 96 posto berbe mehanizirano.

Isto tako, s većim površinama pod malvazijom očekuje se i veći obujam grožđa u preradi u kratkom razdoblju, zbog čega su u investicijski plan uvrštena i ulaganja u modernizaciju te povećanje preradbenih kapaciteta. Dosad su već realizirana ulaganja u nove vinske preše, a sljedeći je korak modernizacija prijemne zone novom linijom. Sa sadašnjega kapaciteta prijama najviše 270 tona grožđa u jednom danu, za dvije godine kapacitet će se povećati na 450 tona. U pripremi je i projekt automatizacije proizvodnje, koja će gotovo isključiti potrebu manualnog rada.

Povećanu proizvodnju malvazije Agrolaguna želi dočekati s daljnjim povećanjem kvalitete vina te marketingom kojim će to pratiti. Agrolagunina vina čine dvije linije, jedna pod brendom Vina Laguna (mainstream), a druga pod brendom Festigia (premium). Obje linije čine vrlo kvalitetna vina (samo u prošloj godini ta su vina osvojila više od 20 medalja na najvažnijim domaćim i međunarodnim ocjenjivanima) po fer cijenama, ali posljednjih godina slabo se ulagalo u njihov marketing, što se odrazilo i na rezultate njihove prodaje, time i na ukupne rezultate poslovanja tvrtke. Sada je u tijeku redizajn oba vinska brenda, s naglaskom na moderan izgled i još snažnije isticanje njihove kvalitete, a uskoro slijede nove prodajne kampanje.

Potpuno automatizirana prerada

Za razliku od globalnih trendova pada potrošnje vina, globalna potražnja za maslinovim uljima u porastu je. Agrolaguna je najveći domaći proizvođač ekstradjevičanskog maslinova ulja, a godišnja proizvodnja kreće se u rasponu od 160 tisuća do 200 tisuća litara. Njezin brend Ol Istria nositelj je zaštićene oznake izvornosti ZOI Istra, a kvaliteta mu se redovito potvrđuje nagradama i priznanjima osvojenim na natjecanjima. Najnovije međunarodno priznanje stiglo je nedavno s najvećeg i najprestižnijeg svjetskog natjecanja za maslinova ulja 'NYIOOC World Olive Oil Comepetition', na kojem je Ol Istria blend, najtraženiji proizvod brenda, treću godinu zaredom osvojio zlatnu medalju.

Za 2027. i 2028. u planu je sadnja novih nasada maslina na dodatnih sto hektara, što će ukupne površine tvrtkinih maslinika povećati na 326 hektara. U novim maslinicima planira se kombinacija tradicionalnog i superintenzivnog uzgoja, što uključuje navodnjavanje, u što će biti uloženo oko 2,5 milijuna eura.

No prije tog ulaganja, već u ovoj godini prerada ulja u Agrolaguni odvijat će se u potpuno novim uvjetima. Ovogodišnju berbu maslina uljara će, naime, dočekati s novom, potpuno automatiziranom linijom za preradu kapaciteta pet tona na sat (dosadašnji kapacitet bio je 1,6 tona na sat), koja će omogućiti preradu maslina unutar osam do 12 sati od berbe, a što će pridonijeti još boljoj kvaliteti ulja.

Također je nabavljena nova punilica ulja, koja je kapacitet punjenja podigla s dosadašnjih 300 boca na sat na 1500 boca. Budući da će ove godine instalirani kapaciteti premašivati Agrolagunine potrebe, barem dok ne stasaju novi maslinici, tvrtka će od ove sezone moći ponuditi i uslužnu preradu maslina na najmodernijoj tehnologiji i drugim proizvođačima ulja u Istri.

Agrolagunina godišnja proizvodnja sira pod brendom Špin iznosi oko 300 tona. Asortiman obuhvaća ovčji, kravlji i miješani sir te sir s tartufima, sir u teranu i sir u orahovom lišću. Špin istarski ovčji sir još je jedan tvrtkin proizvod koji je nositelj zaštićene oznake izvornosti ZOI Istria. U proizvodnji sira također su planirana ulaganja u novu opremu, točnije nabavu linije za pakiranje, čime će sadašnje ručno pakiranje biti automatizirano.

Tvrtka ima vlastiti uzgoj ovaca, a stado trenutačno broji oko 860 grla istarske ovce i pasmine lacaune. Godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka je oko 120 tisuća litara, a plan je da se ulaganjem u proširenje stada poveća na 180 tisuća litara, kako bi u idućih nekoliko godina tvrtka postala samodostatna u proizvodnji ovčjeg mlijeka. Sada svoje potrebe za proizvodnjom ovčjeg sira djelomično mora podmirivati otkupom ovčjeg mlijeka od istarskih kooperanata, od kojih nabavlja i sve potrebne količine kravljeg mlijeka.

Novo gospodarsko dvorište

Uz već spomenuti samohodni berač grožđa, još za prošlogodišnju berbu kupljeni su i tresač maslina kao i nova platforma za berbu maslina. Nabavljena je i nastavlja se nabavljati i dodatna nova mehanizacija, uključujući traktore atomizere i razne priključke za obradu tla, a vrijednost tih ulaganja u prošloj i ovoj godini veća je od pola milijuna eura.

Svu tu novu, kao i staru mehanizaciju treba i nekuda smjestiti pa je nemala investicija, više od tri milijuna eura, planirana i za gradnju novoga gospodarskog dvorišta na lokaciji Kaštelir-Labinci, čiji se početak radova očekuje do kraja ove godine. Na ukupnoj površini od oko sedam tisuća četvornih metara, od čega nešto više od dvije i pol tisuće kvadrata pod krovom, bit će smješteni poljoprivredni strojevi, mehanička radionica i skladište repromaterijala.

– Radi se intenzivno na svim područjima kako bismo podigli svoju učinkovitost i povećali proizvodnju te isto tako na najbolji način iskoristili sinergiju s Badelom 1862, posebice u izvozu i prodaji – poručuje Agrolagunina predsjednica Uprave.