Gen Z i milenijalci zbog financija odgađaju važne životne odluke

Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje stavova pripadnika generacije Z i milenijalaca za 2026. godinu pokazuje da pripadnici ovih dviju generacija, koji su sada zreliji i preuzimaju rukovoditeljske pozicije, drukčije definiraju profesionalni razvoj i često prednost daju poslovnoj stabilnosti, vještinama i vlastitoj dobrobiti u odnosu na brza promaknuća. Petnaesto izdanje istraživanja temelji se na odgovorima više od 22.500 pripadnika generacije Z i milenijalaca iz 44 države, uz dodatne uvide poslovnih stručnjaka.

– Već petnaest godina ovo ispitivanje pokazuje kako pripadnici generacije Z i milenijalci reagiraju na promjene, kao i kako oni sami pridonose njihovom nastanku. Već su značajno promijenili tržište rada i sada pažljivo biraju kada i pod kojim uvjetima će se prijavljivati za rukovodeće pozicije i donositi važne životne odluke. Ovogodišnji nalazi pokazuju da su ove generacije prilagodljive i pragmatične te da imaju jasne planove za vlastito napredovanje, čak i kada gospodarski pritisci i brze tehnološke promjene situaciju čine rizičnom – tvrdi direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja Gordan Kožulj, 

Petu godinu zaredom, troškovi života najveća su briga obiju generacija, daleko veća od društvenih pitanja. Zbog financijskih pritisaka ove generacije često govore 'možda poslije': premda su ambiciozni, zbog svoje se financijske stvarnosti odlučuju odgađati važne životne odluke.

Naime, prema Deloitteovom istraživanju više od polovice pripadnika generacije Z (55 posto) i milenijalca (52 posto) tvrdi da su odgodili velike životne odluke kao što su zasnivanje obitelji, daljnje obrazovanje ili pokretanje vlastitog biznisa zbog financijske situacije. 

Bitno pitanje koje utječe na profesionalne odluke je i priuštivost stanovanja pa tako 69 posto pripadnika generacije Z i 64 posto milenijalaca tvrdi da dostupnost, odnosno priuštivost, stanovanja izravno utječe na njihove profesionalne odluke, kao i na odabir mjesta zaposlenja. 

Unatoč tim pritiscima, osjećaju financijski optimizam, stoga 53 posto pripadnika generacije Z i 45 posto milenijalaca očekuje da će se njihova financijska situacija popraviti u narednoj godini.

Rukovoditeljske pozicije i dalje su im privlačne, ali jedino ako su održive

Pripadnici ove generacije žele preuzeti rukovoditeljske pozicije, ali ne nužno odmah. Kao i prošle godine, samo šest posto pripadnika generacije Z i milenijalaca tvrdi da je njihov osnovni profesionalni cilj dospjeti na položaj rukovoditelja. Naime, oni oklijevaju jer ih brine čega će se sve morati odreći u privatnom životu ako tu ulogu preuzmu.

Prema Deloitteu, pripadnici generacije Z i milenijalci donose profesionalne odluke s naglaskom na dugoročnost, a ne kratkoročnost: Većina pripadnika generacije Z i milenijalaca prednost daje polaganom napretku (44 posto pripadnika generacije Z i 45 posto milenijalaca) ili preuzimanju pozicije na istoj razini (21 posto pripadnika generacije Z i 19 posto milenijalaca) radije nego ubrzano promaknuće (25 posto pripadnika generacije Z i 21 posto milenijalaca).

Nadalje, rukovoditeljske pozicije povezuju s kompromisima u pogledu vlastite dobrobiti. Smatraju da su najveće mane rukovoditeljskih pozicija stres i pregorijevanje na radnom mjestu (50 posto pripadnika generacije Z i 49 posto milenijalaca), prekomjerna odgovornost (50 posto pripadnika generacije Z i 48 posto milenijalaca) te pitanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života (41 postio pripadnika generacije Z i 46 posto milenijalaca).

Svejedno, mnogi žele završiti na višim rukovoditeljskim pozicijama u budućnosti. Tri četvrtine pripadnika generacije Z (76 posto) i dvije trećine milenijalaca (67 posto) zainteresirane su za višu rukovoditeljsku ulogu u budućnosti.

Skoro tri četvrtine pripadnika generacije Z i milenijalaca (74 posto) upotrebljavaju umjetnu inteligenciju za izvršavanje svojih svakodnevnih zadataka, što je znatan porast u odnosu na prošlu godinu (57 posto pripadnika generacije Z i 56 posto milenijalaca). Premda se uglavnom smatra da umjetna inteligencija pomaže ubrzati rad te poboljšati učinkovitost, kvalitetu usluga i ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, neki smatraju da je organizacijama teško održati korak s ovom novom tehnologijom. Ispitanici osjećaju zamor digitalnim svijetom, koji donosi sve veći broj digitalnih alata, često loše integriranih s postojećim poslovnim sustavima i procesima.

Pripadnici generacije Z i milenijalci umjetnu inteligenciju upotrebljavaju kao profesionalnog mentora. Ove se generacije ne služe umjetnom inteligencijom samo da bi povećale svoju učinkovitost i kvalitetu rada nego i da bi pronašle prilike za učenje i razvoj (79 posto pripadnika obiju generacija), također traže profesionalne savjete (72 posto pripadnika generacije Z i 69 posto milenijalaca), uključujući kako se nositi sa stresom na radnom mjestu (67 posto pripadnika generacije Z i 65 posto milenijalaca).

Zabrinuti zbog učinka umjetne inteligencije na poslove

Zaposlenici i organizacije u kojima rade nisu jednako spremni za umjetnu inteligenciju. Pripadnici generacije Z i milenijalci smatraju da se novoj situaciji prilagođavaju brže nego njihovi poslodavci: konkretno, jedna trećina ispitanika smatra da njihova organizacija nije spremna za izazove koje će umjetna inteligencija pred njih staviti (67 posto pripadnika generacije Z i 65 posto milenijalaca), a druga trećina tvrdi da su im alati dostupni na radnom mjestu samo u određenoj mjeri ili nisu uopće dostatni (33 posto pripadnika generacije Z i 32 posto milenijalaca).

U radnom okruženju koje oblikuje tehnologija, digitalna preopterećenost predstavlja rizik. Više od polovice ispitanika (58 posto pripadnika generacije Z i 54 posto milenijalaca) izjavila je da osjećaju zamor digitalnom tehnologijom zbog stalnih obavijesti, brze izmjene alata kojima se služe i uporabe više platformi.

Baby boomeri odlaze u mirovinu, pa se organizacije suočavaju sa sve većim pritiskom kako sačuvati institucionalno znanje, a istodobno se pripremaju za dolazak generacije alfa, čiji će pripadnici u velikim brojevima stupiti na tržište rada do kraja desetljeća.

Također, samo 54 posto pripadnika generacije Z i 60 posto milenijalaca smatra da bi njihovi timovi mogli ostati učinkoviti ako ih ključni stručnjak sutra napusti te navode da nedovoljni poticaji, vremenska ograničenja, pitanja povjerljivosti i učestala izmjena zaposlenika otežavaju djelotvorno dijeljenje znanja.

Učinak umjetne inteligencije na zapošljavanje sve je veći. Skoro četvrtina (23 posto) ispitanika tvrdi da su njihove organizacije zbog umjetne inteligencije primorane stvoriti nove početničke pozicije, a neki su zabrinuti zbog učinka umjetne inteligencije na poslove: 20 posto pripadnika generacije Z i 17 posto milenijalaca tvrdi da njihove organizacije smanjuju broj početničkih pozicija. 

Pripadnici generacije Z i milenijalci optimistični su u pogledu budućnosti početničkih pozicija. Na pitanje o tomu kako uporaba umjetne inteligencije utječe na početničke pozicije unutar njihovih organizacija, ispitanici su najčešće odgovarali da zahvaljujući njoj zaposlenici na početničkim pozicijama brže stječu iskustvo (26 posto pripadnika generacije Z i 28 posto milenijalaca) jer im omogućuje da pažnju usmjere na bitnije zadatke (25 posto pripadnika generacije Z i milenijalaca) i ubrzaju potencijalni razvoj svoje karijere (25 posto pripadnika generacije Z i milenijalaca).

– Pripadnici generacije Z i milenijalci prilagođavaju se svijetu koji od samog početka i učestalo zahtijeva otpornost. Pažljivo i selektivno djeluju, pod vlastitim uvjetima. Način na koji se nose s nesigurnosti - kako definiraju uspjeh, vide kompromise i komuniciraju s poslodavcima, pomoći će u definiranju pravila s kojima će se pripadnici generacije alfa susresti kada stupe na tržište rada za nekoliko godina. To ilustrira širu sliku: ono što generacije trebaju, žele i očekuju od zaposlenja nastavit će se mijenjati. Organizacije koje prate promjene (posebice one tehnološke) i razvijaju se zajedno s njima, svjesne da će se očekivanja vezana uz radna mjesta i dalje mijenjati, moći će graditi sustave spremne za takve promjene – dodao je Kožulj.