Dan velikih planova
Veliki planovi Iskre: Nova akvizicija i milijuni za riječki 3. Maj
7. srpnja 2026.
Klemen Šešok, Iskra
foto
Ozbiljna industrijska politika pretpostavlja da se konkurencija događa i između država, ne samo tvrtki, kaže Šešok
Slovenska Iskra Grupa već godinama provodi snažnu ekspanziju na hrvatskom tržištu, uspješno povezujući naizgled nespojive sektore. U Hrvatskoj su tako vlasnici Elke, koja se bavi proizvodnjom kabela, u njihovom su portfelju sada već dva brodogradilišta, ono u Šibeniku i riječki 3. maj, preuzeli su druge, manje industrijske kompanije, a najavljuju i veliki logistički projekt.
No val investicija ne usporava, ističe Klemen Šešok, član Uprave Iskre, koji će sudjelovati na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova koja se održava 23. rujna u hotelu Westin u Zagrebu.
Šešok će tako na konferenciji pričati o novoj fazi rasta, a već sada najavljuje nove akvizicije na domaćem terenu.
Rast, rast, rast
– Naš strateški cilj za kraj 2026. i iduću godinu na hrvatskom tržištu sažet je u tri riječi: organski rast, rast i rast. No, uz to, u planu je i još jedna velika akvizicija u industrijskom sektoru – otkriva Šešok za Lider, ne skrivajući da slovenska Iskra upravo u Hrvatskoj dugoročno vidi jedno od svojih ključnih uporišta.
Nakon uspješne revitalizacije brodogradilišta Šibenik, fokus poslovne javnosti usmjeren je na Rijeku i 3. Maj. Mogu li posrnulom brodogradilištu Slovenci udahnuti novi život, pitanje je svih pitanja, a Šešok ne bježi od činjenice da je situacija na terenu izazovna te da zahtijeva svakodnevni operativni angažman.
Stanje lošije od očekivanja
– Ozbiljno se bavimo 3. Majem, s ekipom sam redovito u Rijeci i za sada stvari idu prema očekivanjima. Ipak, stanje koje nas je dočekalo bilo je lošije od predviđenog. Zatekli smo ogroman minus u poslovanju, ali to sada 'peglamo' dan po dan. Direktor Roko Vuletić i cijela ekipa iznimno su motivirani i svima nam je cilj da što prije uđemo u pozitivnu zonu. U travnju je već izgledalo da smo na prijelomnoj točki, u svibnju smo ipak zabilježili pad, no sada se čini da je lipanj bio znatno bolji – iskren je Šešok.
Prvi i najvažniji korak za Rijeku jest osigurati stabilno, tekuće pozitivno poslovanje. Šešok naglašava kako Iskra teži modelu u kojem će brodogradilište biti samoodrživo i profitabilno čak i bez velikih, strateških državnih poslova, premda su potpisali nekoliko memoranduma o razumijevanju sa stranim brodogradilištima koji se žele javiti na MORH-ov natječaj za gradnju korveta.
Pozitivni i bez vojnih projekata
– Cilj je da budemo pozitivni i bez velikih projekata poput vojske ili Jadrolinije, i do toga ćemo doći već u ovoj godini. Osobno još uvijek planiram da cjelokupna 2026. godina završi u plusu, iako je tvrtka samo u siječnju i veljači generirala skoro milijun eura minusa, što je teško nadoknaditi. No, ide dobro. Krećemo u ozbiljnu modernizaciju. Dio kapitalnih ulaganja već smo odradili, a sada krećemo sa sanacijom krovova, ugradnjom fotonaponskih elektrana te baterijskih sustava – nabraja Šešok.
Kako Iskra u riječkom brodogradilištu paralelno razvija novu jedinicu za preradu metala, taj dio postrojenja razvit će snažnu sinergiju s Elkom. A kad je to zagrebačko postrojenje u pitanju, Iskra upravo privodi kraju transformaciju pogona na Žitnjaku te se, kako navodi Šešok, dovršava jedan od najvećih investicijskih ciklusa u povijesti Elke.
Elka za sljedećih 100 godina
– Pri kraju smo s investicijama. Već u srpnju proizvodnja kreće uzlazno, a do kraja godine završit ćemo više od 80 posto planiranog capexa. Ono što tamo radimo zapravo je nova tvornica, ugrađuju se potpuno nove linije i postrojenja. To je Elka za sljedećih 100 godina – ističe Šešok.
Sljedeći veliki stup rasta su logistički projekti na području Hrvatske, sektoru u kojem vlada kronični nedostatak modernih kapaciteta, a Šešok je već i u tom segmentu najavio investiciju od 50 do 60 milijuna eura.
– Trenutačno radimo na projektiranju, a ideja je da do kraja ove godine imamo spremnu građevinsku dozvolu. Sama izgradnja i realizacija tih logističkih kapaciteta planirana je za 2027. godinu – najavljuje član Uprave Iskre.
Konkurencija su poduzeća, ali i države
Šešok se osvrnuo i na makroekonomske pritiske koji opterećuju realni sektor u regiji. Viša cijena kapitala, volatilnost energenata i sirovina, skupa i teško dostupna radna snaga te promjene u globalnim lancima nabave samo znače da pogreške u korporativnom planiranju postaju iznimno skupe. A kao da to samo po sebi nije dovoljno, velika kočnica je i regulatorna sporost.
– Investitori trebaju predvidljivost, jasne rokove, učinkovito izdavanje dozvola i administraciju koja razumije da kapital i projekti ne čekaju beskonačno. Ako želimo ozbiljnu industrijsku politiku, moramo shvatiti da se konkurencija ne događa samo između poduzeća, nego i između država. One države koje brže izdaju dozvole i imaju jasniju energetsku i infrastrukturnu politiku privlačit će više investicija – upozorava Šešok.
Na pitanje kako u takvom okruženju uopće išta planirati, o čemu će posebno biti riječi na konferenciji, Šešok nudi jasan recept koji Iskra primjenjuje u praksi.
Ne planiramo, radimo scenarije
– Po meni, plan više nije prognoza, nego disciplina. Mi ne radimo jedan fiksni plan pa se nadamo da će se svijet ponašati prema njemu. Radimo scenarije. Gledamo što se događa ako cijena materijala poraste, ako kupac pomakne narudžbu, ako dobavljač kasni ili ako tržište uspori.
Ključno je imati dovoljno fleksibilnosti, ali i dovoljno hrabrosti za donošenje odluka. U turbulentnim vremenima ne pobjeđuju nužno najveći, nego oni koji se najbrže prilagode, najbolje upravljaju rizikom i imaju dovoljno kapitala, znanja i volje za investiranje onda kada drugi čekaju. To je logika po kojoj Iskra radi i u Hrvatskoj – zaključuje Šešok.
Ne propustite priliku za strateško umrežavanje s najuspješnijim poduzetnicima. Prijavite se na vrijeme za sudjelovanje na 18. Danu velikih planova koji se održava 23. rujna u hotelu Westin Zagreb. Prijavite se ovdje.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
