Kina sve manje treba Njemačku, deficit dosegnuo 55 milijardi eura

Njemačka sve više osjeća posljedice promjene gospodarskih odnosa s Kinom. Iako je Kina i dalje njezin najveći trgovinski partner, njemački izvoz na to tržište snažno pada, dok kineski proizvođači sve više prodiru na njemačko tržište.

Njemački trgovinski deficit s Kinom u prvoj polovici 2026. godine dosegnuo je gotovo 55 milijardi eura, pokazali su preliminarni podaci državne agencije Germany Trade & Invest (GTAI). Istodobno je njemački izvoz u Kinu od siječnja do lipnja pao više od 12 posto na godišnjoj razini, na nešto manje od 37 milijardi eura, prenosi Reuters.

Kina je time postala tek deveto najveće tržište za njemačku robu, dok je još 2021. bila drugo najveće izvozno tržište. Te je godine Njemačka u Kinu izvezla robu vrijednu 104 milijarde eura, unatoč gospodarskim posljedicama pandemije.

Njemačka industrija sada se suočava s pritiskom s dvije strane – američkim carinama i sve snažnijom kineskom konkurencijom. Posljedice su već vidljive kroz velika smanjenja broja zaposlenih u nekim od najvećih industrijskih kompanija, među kojima je i  Volkswagen.

Kina sve manje ovisi o njemačkoj robi

Istodobno, Kina povećava izvoz u Njemačku. Njemački uvoz iz Kine u prvih šest mjeseci ove godine porastao je 8,9 posto, na 91,8 milijardi eura. Zbog toga je njemački trgovinski deficit s Kinom porastao s 40 milijardi eura u prvoj polovici prošle godine na približno 55 milijardi eura ove godine.

Ukupna trgovinska razmjena Njemačke i Kine premašila je 128 milijardi eura, što je oko tri milijarde eura više nego u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama.

- Razlozi pada izvoza u Kinu su slabo domaće gospodarstvo i sve veći fokus Kine na domaće lance vrijednosti - rekla je Corinne Abele, stručnjakinja GTAI-ja za istočnu Aziju.

Njemačke kompanije sve više proizvode izravno u Kini, dok kineska kriza na tržištu nekretnina i financijski problemi regionalnih vlasti ograničavaju ulaganja, dodala je Abele. Podaci pokazuju i koliko se brzo mijenja položaj Njemačke na kineskom tržištu. Čak su i znatno manje zemlje poput Austrije i Švicarske ove godine kupile više njemačke robe nego Kina.

Sve manja ovisnost Kine o njemačkim proizvodima pokazuje da ta zemlja postaje neovisnija o zapadnim gospodarstvima i tehnološki im se približava, smatra Vincent Stamer, ekonomist Commerzbanke. Kina je 2025. pretekla SAD i postala najveći trgovinski partner Njemačke. Do promjene je došlo nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i uvođenja protekcionističke carinske politike, koja je dodatno pritisnula njemački izvoz u SAD.

SAD je i dalje najveće pojedinačno izvozno tržište za Njemačku, no njemački izvoz u SAD do lipnja je pao oko 6 posto, na nešto više od 74 milijarde eura. Istodobno je njemački uvoz iz SAD-a porastao 7,1 posto, na gotovo 51 milijardu eura. Francuska i Nizozemska bile su sljedeća najveća izvozna tržišta Njemačke.

Ukupni njemački izvoz u prvih šest mjeseci godine porastao je 3,7 posto, na 817 milijardi eura, dok je globalni gospodarski rast i dalje podržavao potražnju i narudžbe.