Povijesni proračun EU: Parlament traži rekordnih 2,01 bilijuna eura

Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su danas svoje stajalište o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine, EU proračunu koji bi, ako pregovori s državama članicama prođu kako Parlament želi, mogao postati najveći i najambiciozniji u povijesti Europske unije. Rezultat glasovanja bio je 370 za, 201 protiv i 84 suzdržana – više od apsolutne većine, što Parlamentu daje snažan mandat za predstojeće pregovore s Vijećem i Komisijom.

Zastupnici traže da novi proračun iznosi 1,27 posto europskog bruto nacionalnog dohotka, što bi u praksi značilo ukupno 1,78 bilijuna eura u stalnim cijenama iz 2025. godine, odnosno čak 2,01 bilijuna eura u tekućim cijenama. To je povećanje od oko deset posto u odnosu na prijedlog Europske komisije iz srpnja 2025., što u apsolutnim brojevima iznosi gotovo 175 milijardi eura više. 

Nova vremena, novi izazovi

Europa ne može odgovoriti na nova vremena starim proračunom, poručili su zastupnici u EU parlamentu ​​i to je bila glavna misao vodilja cijelog glasovanja.

- Mi smo prva institucija koja je odlučila o svojim prioritetima i stajalištu o VFO-u te koja je usvojila svoja izvješća u različitim odborima u rekordnom roku - naglasila je predsjednica Parlamenta Roberta Metsola na konferenciji za medije nakon glasovanja. 

No, ono što je važno naglasiti jest da iza apstraktnih milijardi stoje konkretni izazovi s kojima se unija suočava, podsjetila je Metsola. U tijeku je, istaknula je, rat na europskom tlu, ujedno se događaju ubrzane klimatske promjene, traju migracijski valovi, a tu je i tehnološko zaostajanje za SAD-om i Kinom.

- Upravo ti pritisci gurnuli su Parlament da zatraži proračun kakav EU dosad nije imao - apostrofirala je Metsola dodavši da Europa na sve te izazove mora odgovoriti novi proračunom koja održava nove ambicije.

Novi prioriteti su jasno definirani: obrana i ekonomska konkurentnost na vrhu su liste, no zastupnici su bili jednako glasni iu zahtjevu da se ne smiju rezati sredstva za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, tradicionalne stupove europske solidarnosti.

Osim toga, zastupnici su pozdravili prijedlog Komisije da se dvostruko više uloži u konkurentnost, inovacije, zelenu i digitalnu tranziciju, obrazovanje i zdravstvo, no smatraju da predloženi iznosi za vanjsku politiku, proširenje i potporu Ukrajine nisu dovoljni.

Tko plaća račun?

Jedno od ključnih pitanja svakog europskog proračuna jest odakle će se namaknuti sav taj novac. Parlament inzistira da uz novi proračun moraju puniti i novi vlastiti prihodi koji bi godišnje donosili oko 60 milijardi eura. Na stolu su prijedlozi poput pristojbi na digitalne usluge, poreza na internetske igre za sreću, proširenja mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama ili pristojbi na kapitalne dobitke od kriptoimovine. 

Uz to, Parlament traži da troškovi otplate fonda za oporavak NextGenerationEU, koji je osnovan u doba pandemije, ostanu izvan gornjih granica proračuna čime bi se izbjeglo da stare obveze gutaju prostor za nova ulaganja.

Zastupnici su u svom stajalištu jasno upozorili i na opasnosti koje donosi Europski model 'jedan plan po državi članici'. Takav pristup, smatraju, mogao bi oslabiti zajedničke politike EU-a, smanjiti transparentnost i dovesti do nezdravog natjecanja između krajnjih korisnika sredstava. Regionalna i lokalna tijela, naglašavaju, moraju biti uključena u sve faze planiranja i provedbe.

Dug put do dogovora

Izglasano stajalište samo je početak i u tome se svi slažu. Parlamentarni odbori usvojit će svoja stajališta o pojedinačnim programima potrošnje do studenog, a pravi pregovori s državama članicama mogu početi tek kada Vijeće usvoji zajedničku poziciju.