Saša Ivanović, predsjednik Uprave Centra Zlata:

Zlato nije kratkoročna oklada, nego dugoročna zaštita kupovne moći

Dodajte Lidermedia u omiljeni Google izvor

Vjerujete li da su rekordni dugovi, skupe dionice, negativni realni prinosi i stalno stvaranje novog novca dugoročno održivi? Ako je odgovor ne, ima smisla dio imovine držati u nečemu što ne ovisi o obećanju države, banke ili korporacije

Cijena zlata pala je dvadesetak posto u odnosu na rekordne razine, ali temelji rasta – američki dug, inflacija i geopolitika i dalje govore u prilog ulaganjima u plemenite metale. Objašnjava to dr. sc. Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik Uprave Centra Zlata (Saiva d.o.o.), hrvatske tvrtke specijalizirane za prodaju i otkup investicijskih plemenitih metala u fizičkom obliku.

Što se događa s cijenom zlata i je li pad razlog za zabrinutost?

– Nakon rekordnih razina početkom godine, zlato je ušlo u korekciju. Od vrhunca je palo oko 20%, što zvuči dramatično, ali šira slika je drukčija: unatoč padu cijena je i dalje oko 30% viša nego prije godinu dana. Dakle, ne govorimo o slomu tržišta, nego o predahu nakon iznimno snažnog rasta. Glavni kratkoročni razlog pada je jačanje dolara i rast prinosa na američke obveznice. Dio kapitala privremeno se preselio u dolar jer tržište očekuje da će FED dulje držati visoke kamate. No ako kamate ostaju visoke zato što inflacija nije pobijeđena, a američka država se sve skuplje zadužuje, ključno pitanje postaje: je li to održivo? Američki javni dug dosegnuo je razine koje su donedavno bile nezamislive, trošak kamata raste, deficiti su veliki, a tržište se pita koliko dugo se takav sustav može financirati bez posljedica. Pravo pitanje nije zašto je zlato kratkoročno palo, nego vjerujemo li da se dug, deficiti i stvaranje novog novca mogu nastaviti unedogled.

Je li korekcija prilika za ulaganje?

– Korekcije su normalan dio svakoga tržišnog ciklusa. Nakon snažnog rasta dio špekulanata uzima profit, tržište se smiruje i traži novu ravnotežu. Za dugoročne ulagače takve faze često su prilika, osobito ako se fundamentalni razlozi za rast nisu promijenili. A oni se nisu promijenili. Središnje banke i dalje kupuju zlato, države smanjuju ovisnost o dolaru, geopolitički rizici rastu, a povjerenje u dugoročne državne obveznice više nije neupitno. Vodeće investicijske banke i dalje imaju pozitivne prognoze za zlato; neke očekuju rast od desetak do petnaest posto, a najoptimističnije procjene idu znatno više. Zlato nije kratkoročna oklada, nego dugoročna zaštita kupovne moći. Oni koji su čekali da cijena s 2500 dolara padne na 2000, danas gledaju znatno više razine. Kod zlata je često veći rizik predugo čekati savršen trenutak nego postupno graditi poziciju.

Jesmo li pravu inflaciju tek počeli osjećati?

– Mislim da jesmo. Inflacija se ne osjeti samo u jednom velikom skoku cijena, nego u postupnom slabljenju kupovne moći. Ljudi često ne vide da gube novac jer nominalno imaju isti ili veći iznos, ali za taj novac mogu kupiti sve manje. Dobar primjer je Hrvatska. Ako je inflacija 5,2 posto, a država na trezorske zapise nudi oko 2,85 posto, građanin realno ne zarađuje, nego gubi kupovnu moć. Dobije kamatu, ali inflacija mu pojede više nego što je zaradio. Ipak, mnogi ulažu jer vide sigurnost države, ali ne računaju realni prinos. To je siguran nominalni prinos uz vrlo moguć realni gubitak. To je posljedica financijske nepismenosti, ali i navike da se razmišlja samo o tome je li nešto 'sigurno', a ne čuva li vrijednost novca. Ako se nastave skupi energenti, poremećaji u transportu, državni dugovi i veća izdvajanja za obranu, moguće je da najveći pritisak tek dolazi. I dionice su dio iste priče. Američko tržište je na visokim valuacijama, oslonjeno na očekivanja u vezi s tehnologijom i umjetnom inteligencijom. Pitanje za čitatelje je jednostavno: vjerujete li da su rekordni dugovi, skupe dionice, negativni realni prinosi i stalno stvaranje novog novca dugoročno održivi? Ako je odgovor ne, ima smisla dio imovine držati u nečemu što ne ovisi o obećanju države, banke ili korporacije.

Gdje kupiti investicijsko zlato?

– Centar Zlata vodeći je domaći trgovac plemenitim metalima i šesterostruki uzastopni tržišni lider. S više od 32 godine iskustva i 170.000 zadovoljnih klijenata, izdvajamo se po povoljnim uvjetima, brzoj kupnji i otkupu uz trenutačnu isplatu te poslovnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Dubrovniku. Proizvodi su dostupni u poslovnicama ili webshopu, uz brzu dostavu u Hrvatskoj, a dolaze isključivo od renomiranih kovnica i talionica s popisa LBMA. 

Sadržaj nastao u suradnji s Centrom Zlata

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju